Skip to main content
PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry oñemyasãi <em>Paraguay TV</em> rupive

PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry oñemyasãi Paraguay TV rupive

Ko ararundy 03 jasyrundýpe, asajekue jave, Paraguay TV rupive oñe’ẽ Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽnguéra Rapereka moakãharapavẽ.

Ko ñomongetápe, moakãharapavẽ oipepirũ maymáva, oñe’ẽse ha ohaiséva guarani ñe’ẽme, oñemboja hag̃ua mbo’esyry ombosako’ítava Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha.

Mbo’esyry oñepyrũta ko 9 jasyrundýpe, ha oñemboguatáta jasy pukukuépe, araapy jave, 14:00 guive 15:00 peve. Oñemyasãita Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook Live rupive (https://facebook.com/splparaguay).

Oñehekombo’eséva ikatu ohesakutu ko’ápe: https://t.ly/rembb.

Paraguái rerapeguáva <em>San Pablo, Brasil</em>-pe ou PÑS sãmbyhyhára rendápe

Paraguái rerapeguáva San Pablo, Brasil-pe ou PÑS sãmbyhyhára rendápe

Karai Luis Fernando Ávalos, Paraguái rerapeguáva San Pablo, Brasil-pe ou Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmyhyha rogateépe ha oñemongeta sãmyhyhára Javier Viveros ndive.

Karai Luis Fernando Ávalos ndive og̃uahẽ Susy Delgado, terekuára ha ñe’ẽpapárava.

Mburuvichakuéra oñe’ẽ umi apopyrã Paraguái ñe’ẽita rehe ikatúva ojehechauka Amérika mba’erekopýramo.

San Pablo távape oĩ Memorial da América Latina. Kóva ko ogavusu niko Darcy Ribeiro rembiapokue. Ko karai heñói Brasil-pe ha oñembokatupyryva’ekue antropólogo-ramo.

Memorial da América Latina-pe katuetei oñemyasãi tembiapo arandupy rehegua, taha’e ha’éva, ñoha’ãnga, purahéi, ha ambueve.

PÑS ha <em>Senadis</em> sãmbyhyhára oñemongeta tembiapo rehe omboguatávo léi 6530

PÑS ha Senadis sãmbyhyhára oñemongeta tembiapo rehe omboguatávo léi 6530

Sãmbyhyhára Javier Viveros oñemongeta, PÑS kotyguasúpe, kuñakarai Yody Marlene Ledesma ndive, Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Sãmbyhyhára.

Péicha oiko ko árape, 03 jasyrundýpe. Sãmbyhyhára mokõivéva oñomongeta umi mba’e oñembosako’ikuaáva oñemboguatávo léi 6530. Ko léi omopyenda Paraguaipegua lengua de señas.

PÑS ha Senadis omboguata oúvo tembiapo umi tapicha oñendu’ỹva rehe, peteĩva niko léi 6530.

PÑS oikuave’ẽ guarani mbo’esyry, oikótava ñandutirogue rupive ha ndojehepyme’ẽiva

PÑS oikuave’ẽ guarani mbo’esyry, oikótava ñandutirogue rupive ha ndojehepyme’ẽiva

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ombosako’i guarani ñe’ẽ mbo’esyry, hérava

«Guarani ñe’ẽ. Taller básico para hablar y escribir la lengua guaraní».

Ko mbo’esyry oñepyrũta araapy 9 jasyrundýpe, ha oñemboguatáta pe jasy pukukue, araapy jave, 14:00 aravo guive 15:00 peve. Oñemyasãita Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook Live rupive (https://facebook.com/splparaguay).

Oñehekombo’eséva ko mbo’esyrýpe ikatu ohesakutu ko’ápe: https://t.ly/rembb.

Péicha, mbo’epy pukukuépe ojehecháta: guarani achegety, mba’éichapa ipu taikuéra, oñemohenda ha ojeporuháicha; avei, oñehesa’ỹijóta maiteikuéra guaraníme, mba’éichapa oñeporandu ha oñembohovaiva’erã, ñomongetamimi rupive; ojesarekojeýta avei guarani jehai mbojojahakuéra rehe.

Ko mbo’esyry omoakã Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽ Rapereka moakãharapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha pegua.

Sãmbyhyhára Javier Viveros rendápe ou <em>Letra Paraguay</em> peguakuéra

Sãmbyhyhára Javier Viveros rendápe ou Letra Paraguay peguakuéra

Ko araapy 26 jasyapýpe, PÑS sãmbyhyhára, Javier Viveros, rendápe og̃uahẽ Letra Paraguay peguakuéra tapicha.

Péva pe temimoĩmby rérape oúkuri: umi moakãhára José Oviedo ha Paula González; avei ou apopyrã moñondivehára, Júnior Guerrero.

Ha’ekuéra oñe’ẽ hembiapo rehe, ombosako’íva oúvo hikuái 2001 guive, ypykuéra ñe’ẽ rehehápe.

Sãmbyhyhára Javier Viveros omomba’eguasu tembiapo omboguatáva mayma tapicha ijeheguíva. Avei, he’i ikatuha oñoñe’ẽme’ẽ temimoĩmbykuéra oñemba’apo hag̃ua ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa rehe, umi ypykuéra ñe’ẽme g̃uarã.

Letra Paraguay niko temimoĩmby ndohekáiva viru, heñoiva’ekue ary 2001-me. Omba’apo hikuái oipytyvõvo indígena-pe. Umi comunidad apytépe oĩma: Aché, Ñandéva ha Toba Maskoy pegua.

Heta mba’e porã osẽ amandaje guarani ñe’ẽ tetãitápe reheguágui

Heta mba’e porã osẽ amandaje guarani ñe’ẽ tetãitápe reheguágui

Ko arapoteĩme 22 jasyapýpe, oñembosako’íkuri «Seminario i nternacional sobre la actualidad de la lengua guaraní en la región: Taimbareteve guarani ayvu ha jehaipy ñane retã ha tetã ambuépe».

Ko tembiapo omboguata Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ndive, ha oipytyvõ avei Asociación de Universidades Grupo Montevideo (AUGM), guarani mbo’esyry.

Oñe’ẽkuri pe árape tapicha Paraguaigua ha ambue tetãmegua, ikatupyrýva ñe’ẽnguérape. Umíva apytépe oĩkuri: Mauro Lugo, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ yta; Susy Delgado, terekuára papapýva, guarani ha castellano haihára; Fermín Bayanda Robles, Instituto de Lengua y Cultura Guaraní moakãhára, Bolivia-gua.

Oikuaauka avei hemiandu: Elías Caurey, sociólogo, antropólogo ha ñe’ẽpapára Bolivia-gua; Carolina Gandulfo, mbo’ekuaahára ha Universidad Nacional del Nordeste – Argentina rerapeguáva AUGM-pe; Carmen Curbelo, mbo’ekuaahára ha Universidad de la República – Uruguay rerapeguáva AUGM-pe; ha Vítor Schneider, Universidad Federal de Santa María – Brasil  rerapeguáva AUGM-pe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive oñemyasãi tembiapo, ha 100 raha tapicha oma’ẽ ha ojapysaka amandaje rehe. Avei, amo 120 tapicha oipepirũ hapichakuéra ojesareko hag̃ua ko tembiapo rehe.

Umi tapicha oĩvakuri amandajépe oikuaauka avei hemiandu, ojehai 200 comentario ha oĩ 336 rección.

Ko amandajépe oñemombe’u guarani reko ag̃aguáva Argentina, Brasil, Paraguay ha Uruguay retãme; mba’éichapa oñehekombo’e mbo’ehaovusúpe ha ñe’ẽasa rehegua.

PÑS sãmbyhyhára, Javier Viveros, he’íkuri guarani ñe’ẽniko isỹi, imbarete ha oñeñe’ẽva heta tetãme; he’i avei iporãva’erãha vokoiete ambue amandaje peichagua oñembosako’i jey.

Omoñepyrũ <em>consulta libre, previa e informada Sanapaná</em> ndive oñehesa’ỹijo hag̃ua mba’éichapa oiko iñe’ẽ

Omoñepyrũ consulta libre, previa e informada Sanapaná ndive oñehesa’ỹijo hag̃ua mba’éichapa oiko iñe’ẽ

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omombaretevévo Sanapaná ñe’ẽ, ohesa’ỹijova’erã mba’éichapa oiko ha oguata ñe’ẽ, upevarã omoñepyrũ raẽ consulta libre, previa e informada umi mburuvicha comunidad Complejo Laguna Pato ha Nueva Promesa-gua.

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ mba’apoharakuéra oho oñemongetávo Sanapaná ndive, upe ararundy 20 jasyapy guive, mbohapy ára pukukuépe.

Umi comunidadPinasco-pe, Presidente Hayes tavusúpe. Ojehókuri: Las Palmeras, La India, Paisa Tenpela, Lolaico’i, Lolaico Guasu, Laguna Pato, Salado ha Quebracho Blanco, Complejo Laguna Pato-pegua. Avei umi oĩva Nueva Promesa-pe ha’éva: Aldeas 1, 2, 3, 4, 5 ha 6.

Oipytyvõ ko tembiapo kóva karai Javier Encina, Organización de Comunidades Unidas del Pueblo Nenhlet (OCUN) moakãhára.

Kóva oiko aja, oñemog̃uahẽma mokõi computadora. Ko’ãva rupive oñembokuatia hag̃ua ñe’ẽnguéra ojeporúva gueteri.

Oñemoneĩramo chupe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohesa’ỹijóta mba’éichapa oiko ha oguata Sanapaná ñe’ẽ. Ha’ekuéra oñemboheróva Nenhlet.

Sanapaná ñe’ẽniko ikangy ha ikatúva ogue noñemba’apóiramo hese.

Oñekuaara’ã Guarani ñe’ẽ katupyrykue umi tapicha omba’aposéva Paraguái Arapyregua Ñangarekohápe

Oñekuaara’ã Guarani ñe’ẽ katupyrykue umi tapicha omba’aposéva Paraguái Arapyregua Ñangarekohápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omoĩkuri mba’apohararã jeporavo, omboguata oúvo Paraguái Arapyregua Ñangarekoha.

Ko araapy 19 jasyapýpe, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ mba’apohára ohesa’ỹijo mba’eichaitépa ikatupyry guarani ñe’ẽme umi 13 tembijokuairã.

Ko ñe’ẽ katupyrykue ñeha’ã kóva oñembosako’i he’iháicha léi 4251.

Tetãnguéra Amandaje Oñe’ẽtava Mba’éichapa oĩ ko’ág̃a Guarani Ñe’ẽ ko región ryepýpe

Tetãnguéra Amandaje Oñe’ẽtava Mba’éichapa oĩ ko’ág̃a Guarani Ñe’ẽ ko región ryepýpe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhya ha Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ,  oñemoĩvo ijykerekuéra Guarani Mbo’epy Montevideo (AUGM) Mbo’ehaovusu atypegua, ombosako’i ha oipepirũ oñeime hag̃ua «TETÃNGUÉRA AMANDAJE OÑE’ẼTAVA MBA’ÉICHAPA OĨ KO’ÁG̃A GUARANI ÑE’Ẽ KO REGIÓN RYEPÝPE» “Taimbareteve guarani ayvu ha jehaipy ñane retã ha tetã  ambuépe”, tove upéichape tojeikuaa mba’éichapa ojeporu, oñemoherakuã ha oñemombarete guarani ñe’ẽ ko región-pe.

Ko tetã’aty rembiapo guasu, ndojehepyme’ẽmo’ãiva mboyvete, oikotahína arapoteĩ 22 jasyapýramo, 9 aravo jave, yvytu pepóre rupive, ojehechaukátava SPL Facebook rupive: https://www.facebook.com/splparaguay

Ko tembiapo kakuaaite ñe’ẽnguéra reheguápeniko oñe’ẽme’ẽma oĩtaha heta tapicha arandu, umíva apytépe Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ha Guarani Mbo’epy AUGM-peguakuéra.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyha, Paraguái Estado reraitépe, ombohape ojojuhu potávo umi tapicha oñemoarandu katuíva avañe’ẽ, tove upéichape toñemoherakuã mba’eporãita oguerekóva ijehe Ko Paraguái ha MERCOSUR ñe’ẽtee peteĩva

PÑS Sãmbyhyhára oimékuri Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Atýpe

PÑS Sãmbyhyhára oimékuri Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Atýpe

Sãmbyhyhára Javier Viveros omoirũkuri Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Aty, oñepyrũma ombosako’i hembiapo ko ary pukukuépe g̃uarã.

Kuñakarai Adriana Ortiz, Tetã Arandupy Sãmbyhyhára, omyakã mburuvichakuéra ñomongeta ha oñembosako’íkuri ko araapy 19 jasyapýpe.

Tembiapo ryepýpe, oñemombe’u mba’eichaitépa umi expresión cultural omoañete Paraguái reko. Upéichante avei, oñeñe’ẽ oñemboguatatamaha UNESCO renondépe ñanduti ha ñai’ũpo oiko hag̃ua patrimonio cultural yvy ápe ári.

Sãmbyhyhára Viveros omboaguara tembiapo oñembosako’ítava Paraguái arandupy rehe ha oñe’ẽ avei umi mba’e oñemboguatava’erã ñe’ẽnguéra ha ñe’ẽita rehe ani ogue.

Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Aty niko omyakã Tetã Arandupy Sãmbyhyha. Ko aty ryepýpe oĩ avei: Tetãnguéra Ndive Jokupytyrã Motenondeha; Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha; Tembiporu Marandu ha Iñemoasãirã Motenondeha; Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha; Tetãygua Apytu’ũroky Mba’etee Moakãha; Paraguái Rembiapojegua Remimoĩmby ha Tetãpy Jehechauka Sãmbyhyha.

 

Skip to content