Skip to main content
Amérika Ypykuéra Ára jegueromandu’a

Amérika Ypykuéra Ára jegueromandu’a

Ko árape, 19 jasyrundýpe, ojegueromandu’a Amérika Ypykuéra Ára. Kóvaniko, ojehecharamóvo Primer Congreso Indigenista Interamericano, oñembosako’iva’ekue México-pe, amo 1940.

Upéva rupi, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omomorã ko ára, ogueromandu’áva ypykuéra reko tee, hembiasakue ha iñarandupyre.

Amérika Ypykuéra Árape iporãne tekoatýpe, karai, kuñakarai, mitã ha mitãkuaáva oikuaave ypykuéra reko tee, mba’éichapa oiko hikuái ha máva máva umi derécho oguerekóva ñande rapichakuéra.

Ko árape, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive romba’apojoaitéta taimbarete ha toiko porãve hag̃ua umi ypykuéra ñe’ẽ.

Oñeñe’ẽme’ẽ <em>Letra Paraguay</em> ndive

Oñeñe’ẽme’ẽ Letra Paraguay ndive

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára kotýpe oñemoneĩ ñoñe’ẽme’ẽ jekupytyrã Letra Paraguay ndive.

Arapo, 18 jasyrundýpe, sãmbyhyhára Javier Viveros ha Letra Paraguay mburuvicha, José Oviedo, omoneĩ joajurã.

Letra Paraguay niko temimoĩmby ndohekáiva viru, heñoiva’ekue ary 2001-me. Omba’apo hikuái oipytyvõvo indígena-pe. Umi comunidad apytépe oĩma: Aché, Ñandéva ha Toba Maskoy pegua.

Ñoñe’ẽme’ẽ rupive mokõivéva temimoĩmby oñopytyvõ ha oñomoirũta, oñemyasãi ha oñemombarete hag̃ua ñe’ẽita, ha oñemomba’egusu hag̃ua Paraguái ypykuéra ñe’ẽ. Upéichante avei, oñemba’apo oñemoneĩ ha oñembokuatia mbohapygua ñe’ẽ ñe’ẽryru: aché, castellano ha guarani.

Oñembosako’íma mbo’epy mokõiha PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Oñembosako’íma mbo’epy mokõiha PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Ko araapy 16 jasyrundýpe, oñembosako’íkuri mbo’epy peteĩha, ñañe’ẽ ha jahai hag̃ua guarani ñe’ẽme.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive oñemyasãi tembiapo, ha 3800 raha tapicha oma’ẽ ha ojapysaka mbo’epy rehe. Avei, amo 70 tapicha oipepirũ hapichakuéra ojesareko hag̃ua ko tembiapo rehe.

Umi tapicha oĩvakuri mbo’epýpe oikuaauka avei hemiandu, ojehai amo 200 comentario ha oĩ 390 rección.

Ko araapy 23 jasyrundýpe, 14:00 aravo jave, oñembosako’íta mbo’epyrã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive.

Oñeñe’ẽme’ẽ <em>Central</em> Tavusuo <em>Junta Departamental</em> ndive

Oñeñe’ẽme’ẽ Central Tavusuo Junta Departamental ndive

Central Tavusuo Junta Departamental kotýpe oñemoneĩ ñoñe’ẽme’ẽ jekupytyrã Tavusuo Junta Departamental ndive.

Arakõi, 15 jasyrundýpe, Javier Viveros, sãmbyhyhára, ha Central Tavusuo Junta Departamental mburuvicha, Cristhian Bernal, omoneĩ tembiapo joajurã.

Ko ñoñe’ẽme’ẽ rupive mokõivéva temimoĩmby oñopytyvõ ha oñomoirũta omboguatapotávo tembiapoita, aponde’a apopyrãnguéra, ikatukuaáva ou porã mokõive temimoĩmbýpe ha ojejapótava peteĩteĩ rembiapo tee ha hekoguata ryepýpe.

Oñembosako’íta amandaje ñe’ẽasa rehegua

Oñembosako’íta amandaje ñe’ẽasa rehegua

Ko 12 ha 19 jasyrundýpe oñembosako’íta amandaje hérava «Tendencias y desafíos de la traducción», omyakãva Asociación de Traductores e Intérpretes del Paraguay — Paraguái Ñe’ẽasahára Aty.

Amandaje oñemboguatáta Internet rupive, 18:30 aravo guive 19:30 aravo peve. Ohechaséva, oma’ẽkuaáta ñanduti rogue https://meet.google.com/mbq-uweo-xjn.

Sãmbyhyhára Javier Viveros omomaiteíta ha oñe’ẽta mbykymi ko tembiapo oñembosako’íva rehe.

Oipytyvõta ko amandaje, tembikuaapavẽhára Rosa Luna García. Ha’ehína ñe’ẽasahára  omyakãva Instituto de Terminología Ricardo Palma, Perú retãme. Kuñakarai Luna oñe’ẽta «La imagen del traductor del siglo XXI» rehe.

Upéicha avei, oipytyvõta mbo’erekokuaahára Ladislaa Alcaraz de Silvero. Ha’ékuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, mbo’ehára   ha ikatupyrýva lingüística aplicada kuaapyrépe. Kuñakarai Alcaraz oñe’ẽta «Lengua guaraní y la traducción especializada (jurídica, científica y económica)» rehe.

Umi tapicha oipota kuatia’atã amandaje rehegua ohesakutukuaa ko’ápe: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDzg56zEYvJAUnPCKuAyyshkobsCyZzzOu6Stl9QrVeOAaTg/viewform.

Oñepyrũma PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Oñepyrũma PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Ko araapy 09 jasyrundýpe, oñembosako’íkuri mbo’epy peteĩha, ñañe’ẽ ha jahai hag̃ua guarani ñe’ẽme.

Sãmbyhyhára Javier Viveros omoñepyrũvo oñe’ẽ mbykymi ha omomba’e ãichagua tembiapo, omombaretevéva Paraguái ñe’ẽkõi.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive oñemyasãi tembiapo, ha 3500 raha tapicha oma’ẽ ha ojapysaka mbo’epy rehe. Avei, amo 60 tapicha oipepirũ hapichakuéra ojesareko hag̃ua ko tembiapo rehe.

Umi tapicha oĩvakuri mbo’epýpe oikuaauka avei hemiandu, ojehai amo 300 comentario ha oĩ 370 rección.

Ko araapy 16 jasyrundýpe, 14:00 aravo jave, oñembosako’íta mbo’epyrã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive.

PÑS ha <em>Centro de Relevo</em> oñomongeta <em>lengua de señas</em> rehe

PÑS ha Centro de Relevo oñomongeta lengua de señas rehe

Ko arakõi 08 jasyrundýpe, PÑS ha Centro de Relevo, mokõivéva tetã remimoĩmby rerapeguáva, oñomongeta tembiapo oñemboguatámava lengua de señas rehe.

Ñomongetápe oje’e tetã temimoĩmbýpe oñeikotevẽha ñe’ẽrechaukahára; oñemandu’a avei signario rehe, lengua de señas ñe’ẽryru vaicha.

Signario niko tembiapo oñembosako’ívakuri Centro de Relevo, Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha; ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha.

Oñembokatupyry MEC mboguatahárape, léi 4251 he’íva rehe

Oñembokatupyry MEC mboguatahárape, léi 4251 he’íva rehe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, jokupytýpe omba’apo oúvo Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ndive, oipytyvõ Mitãpyahu ha Kakuaáva Jehekombo’erã Moakãhapavẽme ohesa’ỹijóvo lei 4251 he’íva jehekombo’e rehe, MEC mba’apohára ndive.

Ko tembiapo omyakã kuñakarai Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ; oñembosako’íkuri arapoteĩ 05 jasyrundýpe, 10:00 aravo guive, Centro Paraguayo de Educación Permanente Ko’ẽ Pyahu-pe.

Ko apopyrã, Mitãpyahu ha Kakuaáva Jehekombo’erã, omboguata Estado oñeñangareko hag̃ua tapicha tekoaty. Upevaha rehe, oñehekombo’e mokõive ñe’ẽtee umi mitãpyahu ha kakuaáva, taha’e Paraguaigua térã pytaguáva, oikóva 6 tavusuha rupi. Upéicha oñeipytyvõma amo 2000 ogayguakuéravape.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára oho <em>comunidad indígena</em>-ha rupi

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára oho comunidad indígena-ha rupi

Oñemyasãi ha oñemombaretévo ypykuéra ñe’ẽ, Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, oho umi comunidad indígenaha rupi, omoirũvo mbohapy tembiapo omboguatáva Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ.

Ñepyrũrãme, sãmbyhyhára ohecha mba’éichapa oñemba’apo Manual de funcionamiento del Nicho Lingüístico rehe. Nicho Lingüístico oĩhína San Lázaro távape, umi guaná ombosako’íva omyasãi ha omombaretevévo iñe’ẽ.

Avei, comunidad indígena ndive oñemañajoa tembiapo ohesa’ỹijótava iñe’ẽnguéra reko. Peteĩ umi comunidad-gui hína, mbya. Oĩva Naranjito táva, San Pedro tavusúpe. Ambuéva katu, tembiapo oñemboguatáva paĩ ndive. Ha’ekuéra oĩhína Jeguahaty táva, Concepción tavusúpe.

Ko’ã ñe’ẽ reko ñehesa’ỹijo rupi ikatúta ñamindu’uve ypykuéra ñe’ẽ. Ko tembiapo oñemboguata oúvo Programa de las Naciones Unidas para el Desarrollo (PNUD) ha Programa de Pequeñas Donaciones, en el marco del Proyecto Territorios y Áreas Conservadas por los Pueblos Indígenas (TIICA) ndive.

Sãmbyhyhára Javier Viveros og̃uahẽ <em>San Lázaro</em> tavao mburuvicha rendápe

Sãmbyhyhára Javier Viveros og̃uahẽ San Lázaro tavao mburuvicha rendápe

Ko árape, 05 jasyrundýpe, San Lázaro tavao mburuvicha, kuñakarai Joaquina Azuaga, rendápe og̃uahẽ Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára. Hendive oho Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu Ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ mba’apohára.

Mokõivéva mburuvicha oñemongeta umi tembiapo oñembosako’ikuaa ypykuéra ñe’ẽ rehe tavaha rupi, oñemyasãi ha oñeñangarekóvo ñe’ẽnguéra reko.

Tavao mburuvicha oguyjeme’ẽ oñeg̃uahẽhague rehe hendápe ha ohecharamo ñemba’apo joja ikatu ojejapo ñe’ẽnguéra rehe.

Upéichante avei, sãmbyhyhára Viveros omomba’eguasu tembiapo ojejapómava San Lázaro-pe ha he’i Estado guive oñemba’apotaha Paraguái ñe’ẽita rehe.

Skip to content