Skip to main content
Kuatia’atã ñeme’ẽ mba’apoharakuérape

Kuatia’atã ñeme’ẽ mba’apoharakuérape

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omboguata oúvo Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ndive opáichagua tembiapo tekoaty ñangarekorã ha umíva ryepýpe omoaranduve 15 mba’apohárape, Dirección General de Educación Permanente de Personas y Jóvenes-pegua, upépe omog̃uahẽ ichupekuéra mba’éichapa oñesãmbyhy ñe’ẽnguéra ha mba’éichapa avei ko’ãva ojeroike tekombo’e ryepýpe, Léi 4251/10 ñe’ẽnguéra reheguápe he’iháicha.

Ko aty oñeme’ẽhápe kuatia’atã umi oñemoaranduva’ekuépe oĩkuri karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára ha moakãharapavẽ Celia Godoy. Ko tembiapo oñembopyahuhápe kuaapy ñe’ẽ rehegua oipytyvõ mbaretéta ojehekombo’e hag̃ua mokõive ñe’ẽ teépe taha’e mitãrusu, tapicha kakuaáva paraguaigua ha tetã ambueguápe, 18 ary oguerekóva guive, kóva oñemboguatáta 6 tavusúpe, ha ko’ãva rupive oñeg̃uahẽ ha oñeipytyvõta amo 2.000 ogaygua rupi.

 

Ojekuaaukáta Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua

Ojekuaaukáta Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ohechaukáta apopyrã AranduPy – Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua, 2024 rehegua. Ko apopyrã, peteĩhamegua, ko tenda omokyre’ỹse tembikuaareka pyahu ñe’ẽnguéra rehegua ha tojekuaauka kuaaita osẽva ichugui.

Ko tembiaporã ojekuaaukátavape, mayvavete oikekuaahápe ohepyme’ẽ’ỹre, oikótava ág̃a ararundy 22 jasypo oútavape, 10:00 aravo javéramo, Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyha Kotyguasúpe.

Ko Jehechakuaarãme ikatúta oñemog̃uahẽ tembiapo jehaipy ohesa’ỹijóva oimeraẽva Paraguái ñe’ẽnguéra teépe, taha’e (guarani ha castellano), umi 19 ypykuéra ñe’ẽ, tetã ambuegua ñe’ẽnguéra ñane retãmegua, térã lengua de señas Paraguaigua. Ko’ã tembikuaareka ojehaikuaa peteĩva Paraguái ñe’ẽnguéra teépe, taha’e guarani térã castellano-pe.

Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua oikuave’ẽta jopói G. 10.000.000 (pa sua guarani) ñemokyre’ỹrã, upéva ári avei kuatia’atã omomba’eguasúva hembiapo, jehechakuaa oñeme’ẽtava ag̃a 8 jasypateĩme, Paraguái Tembikuaarekaha Árape. Aty oiporavótava apytépe oĩta tapichakuéra iñarandu ha heraguasúva tembiapo ñe’ẽ rehegua apytépe.

Ñane ñe’ẽnguéra reko ha’e upe sa’ive ohapykuehóva umi tembikuaarekahára ñane retãmegua; upéicharamo jepe, ñane ñe’ẽnguéra rekove ha umi mba’e porãita heseguáva ha’e peteĩ tenda sa’i oñehesa’ỹijóva, ojehecharamo ha oñemomba’eguasúva ambue tetãre ymaite guive.

Tembiakuaareka ñe’ẽnguéra reko rehegua ojejapóramo hekópe porã oipytyvõta heñói hag̃ua ñepy’amongeta kuaapy pyahurãre ha, ko’ýte Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembiapo mombareteverã, ko’ãva rupive ikatúta oñembohape porãve ñe’ẽnguéra reko ha upéicha tojeikuaave derécho ojeguerekóva ñe’ẽnguéra rehegua, avei oñemombarete ha ojekuaaukáta ñane ñe’ẽnguéra rekotee rehegua.

Opaite oñekotevẽ ha ojejeruréva AranduPy – Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua, 2024 rehegua, rejuhukuaáta ko tembiaporã ojekuaauka rire Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ñanduti roguépe: www.spl.gov.py, ha umi jehaipy oñemog̃uahẽkuaáta ñanduti veve rupive (dgil@spl.gov.py), ojepysótava 8 jasypa 2024 peve.

 

PÑS oĩkuri mesa temimoĩmby’aty omba’apohápe tetã arandupy moakãrapu’ãrã.

PÑS oĩkuri mesa temimoĩmby’aty omba’apohápe tetã arandupy moakãrapu’ãrã.

Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ, kuñakarai Celia Godoy, oĩkuri mesa temimoĩmby’aty reheguápe, Tetã Arandupy Sãmbyhyha omotenondéva.

Ko tembiapo oñemboguatákuri pyharevéramo, arapo 9 jasypo jave, Archivo Nacional de Asunción rógape.

Ko tembiapo aja ojeikuaauka umi tembiapo oipytyvõva tetã arandupy moakãrapu’ãrã, tetã remimoĩmbykuéra omboguatámava oúvo umi táva ojeiporavopyrévape.

Ko mesa oñembyatyhápe heta tetã remimoĩmby oñemoñepyrũ ikatuhag̃uáicha oñemba’apo mbarete oñemoheñói hag̃ua aponde’a tavakuéra arandupy ha rekotee ojehapykueho hag̃ua, kóva oñemboguatáta 22 tavaháre, tetã rekuái oiporavóva oñemba’apo hag̃ua.

 

PÑS omoirũ Mesa Tekoaty Ñangarekorã ñemopyenda Itá ha Capiatá távape.

PÑS omoirũ Mesa Tekoaty Ñangarekorã ñemopyenda Itá ha Capiatá távape.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omoirũ tembiapo oñemopyendahápe Mesa tetã rekuái omboguatáva Tekoaty Ñangarekorã Itá ha Capiatá távape.

Arapo 9 jasypo jave, pyhareve aja Itá tavaópe, ojegueroguata tembiapo ojeikuaaukahápe apopyrã ojeguerojeráva tekomboriahu oñehenonde’a ha ojehapejoko hag̃ua. Ko tembiapópe PÑS rérape oĩkuri mba’apohára Walter Gómez.

Upe árape, ka’arukue oñemopyenda avei ko mesa Capiatá távape. Upépe PÑS rérape ohókuri kuñakarai Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ.

Ko’ã mesa omyakã motenondehára Miguel Tadeo Rojas, Tetã Mburuvichavete Rembiapoita Ykekoha Moñondiveharaháicha ha omoirũ ichupe tavusuo ha tavaokuéra Central-pegua mburuvicha.

Ko apopyrã rupive oñemba’apóta oñehenode’a ha ojehapejoko hag̃ua tekomboriahu ha upeva’erã ojegueroikéta omba’apo hag̃ua avei tetãyguára umi táva Instituto Nacional de Estadísticas oikuaukáva hekomboriahuveha rérapegua. Ko tembiapo rupive, mayma tetãyguára ha tetã mba’apoharakuéra ojokupytýta omoñepyrũ hag̃ua tembiapoita oñembohovái hag̃ua tekoaty remikotevẽmby.

PÑS oĩkuri Aranduka Jehechauka Buenos Aires-peguápe.

PÑS oĩkuri Aranduka Jehechauka Buenos Aires-peguápe.

Ára 8 jasypo jave, sãmbyhyhára Javier Viveros oĩkuri ñomongeta aty hérava «La palabra indígena», mesa hérava “Palabras Madres.  Uniendo territorios a través de la poesía y el arte». -pe. Ko aty ojejapokuri Alfonsina Storni kotýpe, 48.ᵃ Aranduka Jehechauka Buenos Aires-pegua ryepýpe.

Ko mesa ñemba’aporãme oĩkuri María Carbonetti, Universidad de British Columbia rérape; Silvia Mellado, haihára ha avei ñe’ẽpoty mapuche raperekahára; avei  sãmbyhyhára Javier Viveros ha Carolina Testa, Inspirad@s  omoñepyrũva’ekue ha tembiapo omotenondéva.

Upépe avei, karai sãmbyhyhára omombe’u ñane ñe’ẽ ypy rembiasakue ko’ag̃aite peve, oguerekómava achegety, ñe’ẽryru, ñe’ẽtekuaa, ñe’ẽ rerekuapavẽ ha ko’ag̃aite peve ha’éva avei ñe’ẽ ojeporuvéva tetãpýre. Omombe’u avei mba’épa ohasa oúvo ko ñe’ẽ ñe’ẽasa ryepýpe. Ipahaitépe, omoñe’ẽ ñe’ẽpoty «Okaraygua akã sa’yju», Carlos Miguel Giménez rembiapokue ha «Umi tekove mini», ñe’ẽpoty Olga Orozco ohaiva’ekue ha Susy Delgado ombahasava’ekue guarani ñe’ẽme.

Ko tembiapo, oikova’ekue koty renyhẽme, oñemohu’ã vy’apópe ha mayma jepopetépe.

UNNE-pe oñemoneĩ Cátedra Libre Guarani rehegua

UNNE-pe oñemoneĩ Cátedra Libre Guarani rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ñepytyvõme, Consejo Superior de la Universidad Nacional del Nordeste (UNNE), Argentina-pegua, omoneĩ Cátedra Libre Guarani rehegua. Ko mba’e porãite ojehupytýva oipytyvõta oñemombarete ha oñeñangareko hag̃ua ñane ñe’ẽita ha arandupyregua mba’erekopy recharamomby rehe.

Ko mbo’epyrã oñemboguatámava oúvo mokõipa ary rasami ñe’ẽkõi guarani-castellano ryepýpe Corrientes provincia-pe ohechauka mba’éichapa ojepytaso mbarete ha katui ojejúvo guarani ñe’ẽ ñemyasãi ha ñeakãrapu’ãrã, ñe’ẽ hekove porã ha imbaretevévaramo.

Roguerovy’a ko mba’eporãite ojehupytyýva oñondive rehe ha rohechakuaa avei ko Cátedra Libre Guarani rehegua oipytyvõtaha oñemboguata hag̃ua tembiapoita ojehekombo’e, ojehapereka ha oñemyasãi hag̃ua guarani ñe’ẽ.

Ko Cátedra Guaraní UNNE-pegua oñemoheñói hag̃ua oykeko mbarete ha omoneĩ Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mburuvicha ha mba’apoharakuéra; ko’ýte oipytyvõ mbarete Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ, avei oipytyvõ  Universidad Sorbonne Nouvelle ha Instituto Nacional de Lenguas y Civilizaciones Orientales (INALCO), Paris, Francia; avei Asociación Garabide Kultur Elkartea, País Vasco; Universidad Nacional de Itapúa (Paraguái);   Coordinación General de la Cátedra Guaraní AUGM; Servicio de Planificación y Promoción del Euskera, Euskarabidea (Instituto Navarro del Euskera, Iruña, País Vasco);  CELES-CONICET-UNSAM, Buenos Aires; Montclair State University (New Jersey, USA) ha Universidad Autónoma de Barcelona.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára ohokuri Primera Escuela de Sordos rógape

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára ohokuri Primera Escuela de Sordos rógape

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros ha Lengua de Señas Moakãharapavẽ Sapy’agua kuñakarai Celia Godoy ohokuri Primera Escuela de Sordos rógape.

 

Ko ñembyatypýpe ojehechakuaa ha ojeikuaa heta mba’epyahu, PÑS mburuvichakúerape omoirũ mbohapehára Esmilce Ramírez ha Zulma Trinidad ha oñondivepa ohechakuaa mba’e mba’épa ohasa iñe’ẽngúva atypegua. Mokõive temimoĩmby mburuvicha oñomongeta ha ojokupyty tekotevẽha oñomoirũ omboguata hag̃ua oñondive tembiapoita oipytyvõtava ko’ã tapicha iñe’ẽngúva atypegua ojeroike ha oñakãrapu’ãve hag̃ua tekoatýpe.

Mburuvichavete omoneĩ mboajerãpy mokõivéva Paraguái ñe’ẽtee omboguatátava Aranduka léi

Mburuvichavete omoneĩ mboajerãpy mokõivéva Paraguái ñe’ẽtee omboguatátava Aranduka léi

Oñemomba’évo ñe’ẽita ha Paraguái arandupy, mburuvichavete Santiago Peña omoneĩ mokõivéva Paraguái ñe’ẽteépe mboajerãpy omboguatátava léi 7140/2023.

Léi 7140 rupive, Estado guive oñemoañetejey umi programa omoĩva umi aranduka mitã ha mitãrusu pópe omoñe’ẽ hag̃ua hikuái, taha’era’e guarani, español ha ambueve ñe’ẽ. Upéicha Estado guive oñemomba’e ñe’ẽita ha Paraguái arandupy.

Mburuvichavete Twitter-pe he’i: «Fortalecemos el hábito de la lectura en el país. Promulgué el decreto que reglamenta la Ley de Fomento de la Lectura y del Libro, promoviendo el acceso universal a la lectura y al conocimiento, con políticas inclusivas y responsabilidades claras para las autoridades en los procesos educativos. Un Paraguay que lee más es un Paraguay que va hacia adelante».

Tetã rekuaigua guive oñemoañetese umi biblioteca pública, maymavévape ikatu og̃uahẽ ha omoñe’ẽ umi periódico, aranduka, novela umíva, ha hetave mba’e. Oñemba’apota raẽtava umi región oĩva tapicha oikotevẽvéva. Umi biblioteca-pe ojeiporutahína tembiporu pyahu, ojehupyty opavavetévape. Upéichante avei, ojejuguáta aranduka pyahu, umi ojehaíva ñane retãme ha ambue tetãmegua avei.

Sãmbyhyha Javier Viveros katu he’i: «Para la elaboración de la Ley del Libro se tuvo muy en cuenta la inclusión lingüística y, en ese sentido, destacamos el hecho de que el decreto reglamentario haya sido promulgado en ambas lenguas oficiales. El gobierno demuestra de esta manera su compromiso hacia la lengua predominante entre la población paraguaya, que continúa su avance en el ámbito oficial. No olvidemos que tenemos un Estado bilingüe y pluricultural. Este decreto firmado por el presidente representa un significativo avance hacia la valorización de nuestro más preciado patrimonio cultural, aquel que nos brinda un reconocimiento internacional sin igual: nuestro idioma guaraní».

Ha upéicha, tavusu ha tavao ndive oñemba’apóta, og̃uahẽ hag̃ua opa hendápe Paraguái ryepýpe, kuaapy ha arandukami. Oñemoĩva’erã pirapire umi temimoĩmbýpe, omboguatávo ko tembiapo. Oñemyasãiva’erã arandupy ha kuaapy opaha rupi, oñemombaretévo Paraguái rekotee.

Heta tapicha’aty ohecharamo ko tembiapo oñemboguatáva, omomba’éva aranduka ñemoñe’ẽ ha omyasãitava Paraguái ñe’ẽita.

Estado guive oñemba’apo kyre’ỹta oñemyasãi ha imbarete hag̃ua guarani ñe’ẽ, ha’evahína Paraguái rekotee. Upe miẽvéma avei guarani imbaretevéta tetãita apytépe.

Ojehechakuaa umi <em>español</em> ñe’ẽ rayhuhárape

Ojehechakuaa umi español ñe’ẽ rayhuhárape

Oñemomorãvo «Español Ñe’ẽ Ára», Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive ojehechakuaa umi tapicha ha temimoĩmby omba’apóva español ñe’ẽ rehe.

Ko tembiapo oñembosako’íkuri Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyha kotyguasúpe, ko 23 jasyrundýpe, 10:00 aravo guive.

Ojehechakuaávaniko omba’apo kyre’ỹ español ñe’ẽ rehe, taha’e ombo’évo térã omyasãivo yvytu pepo rehe. Upéicha oikuaauka ko ñe’ẽ reko, hembiasa ha arandupy oikóva hese.

Tapicha ojehechakuaavahína: karai José Moreno Antonio Rufinelli, karai Bernardo Neri Farina, kuñakarai Fides Isabel Gauto Marecos, kuñakarai Tilda Noemí Gil, kuñakarai Norma Elizabeth Silvia de Cáceres, kuñakarai Susana Trinidad, karai Iván González, kuñakarai Celeste Fleitas Guirland ha karai Julio César Meaurio Leiva.

Umi temimoĩmby katuhína: Instituto Superior de Lenguas (Facultad de Filosofía) ha Instituto Técnico Superior de Estudios Culturales y Lingüísticos Yvy Marãe’ỹ.

<em>Español</em> Ñe’ẽ ñemomorã ha hayhuhára Paraguáipe Jehechakuaa

Español Ñe’ẽ ñemomorã ha hayhuhára Paraguáipe Jehechakuaa

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ombosako’ihína «Acto de conmemoración y reconocimiento a promotores de la lengua española en Paraguay».

Ko tembiapo oñemboguatáta ko araapy 23 jasyrundýpe, 10:00 aravo guive, Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyha kotyguasúpe, oĩva Eusebio Ayala Km 4 ½-pe.

«Español Ñe’ẽ Ára» ñemomorã oñembosako’i, ojehechaukávo ko ñe’ẽ rembiasa Paraguái ñe’ẽteéramo, arandupy oñemohendáva hyepýpe ha ojeporúvo ñe’ẽita apytépe.

Upéichaniko, pe árape ojehecharamóta mayma tapicha ha temimoĩmby omba’apóva ko ñe’ẽ rehe, Paraguái tuichakue javeve.

Ko tembiapo oipytyvõ Orquesta Sinfónica Nacional del Paraguay.

Skip to content