Skip to main content
TETÃVORE RÓGA MBURUVICHA HA PARAGUÁI ÑE’ẼNGUÉRA SÃMBYHYHA OÑOMBYATY TEMBIAPO JOAJÚPE

TETÃVORE RÓGA MBURUVICHA HA PARAGUÁI ÑE’ẼNGUÉRA SÃMBYHYHA OÑOMBYATY TEMBIAPO JOAJÚPE

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), hembiapo oĩháicha Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20 “Omoneĩva Lengua de Señas Paraguaya”, oñombyatýkuri tembiapo joajúpe Tetãvore Róga Mburuvichakuéra ndive.

Ko tembiapo omoakãkuri Diego Duarte, Ñe’ẽnguéra Rekoguatarã Mbohapeha Moakãhara PÑS-pegua, Luiz Fernandes, Lengua de Señas Moakahapavẽ aporekokuaahára ha ñe’ẽñeikũmbyhára, Karin Mendoza,  Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ aporekokuaahára; ha Javier Ortíz Fariña, Tekombo’e Pytyvõhára Tetãvore Rogapegua, ikatuhag̃uáicha oñemoñe’ẽkõi temimoĩmby kuatia ha terarechaukaha (guarani ha castellano-pe), upéicha avei oñemoañetévo marandu jeikuaauka Lengua de Señas Paraguaya (LSPy) rupive, umi iñe’ẽ’ambuéva ha guaraníme oñe’ẽvape g̃uarã. Ko tembiapo rupive ojeroikese marandu opaichaguápe g̃uarã opaite temimoĩmbýpe. Upéicha avei, oñemohenda hag̃ua Ñe’ẽnguéra Ñangareko Rendavore (ÑÑR), he’iháicha Tembiapoukapypavẽ Ppy. 6797/17, oñembohenda ha oñemotenonde hag̃ua hekopete ñe’ẽnguéra ñangareko ñane retã remimoĩmby ryepýpe.

CAAZAPÁ TAVAO MBURUVICHA HA PARAGUÁI ÑE’ẼNGUÉRA SÃMBYHYHA OÑOMBYATY TEMBIAPO JOAJÚPE

CAAZAPÁ TAVAO MBURUVICHA HA PARAGUÁI ÑE’ẼNGUÉRA SÃMBYHYHA OÑOMBYATY TEMBIAPO JOAJÚPE

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), hembiapo oĩháicha Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20 “Omoneĩva Lengua de Señas Paraguaya”, oñombyatýkuri tembiapo joajúpe Caazapá Tavao Mburuvicha ndive.

Ko tembiapo omoakãkuri Diego Duarte, Ñe’ẽnguéra Rekoguatarã Mbohapeha Moakãhara PÑS-pegua, Luiz Fernandes, Lengua de Señas Moakahapavẽ aporekokuaahára ha ñe’ẽñeikũmbyhára, Karin Mendoza,  Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ aporekokuaahára ha Amado Díaz Verón, Caazapá Tavao Mburuvicha, ikatuhag̃uáicha oñemoñe’ẽkõi temimoĩmby kuatia ha terarechaukaha (guarani ha castellano-pe), upéicha avei oñemoañetévo marandu jeikuaauka Lengua de Señas Paraguaya (LSPy) rupive, umi iñe’ẽ’ambuéva ha guaraníme oñe’ẽvape g̃uarã. Ko tembiapo rupive ojeroikese marandu opaichaguápe g̃uarã opaite temimoĩmbýpe. Upéicha avei, oñemohenda hag̃ua Ñe’ẽnguéra Ñangareko Rendavore (ÑÑR), he’iháicha Tembiapoukapypavẽ Ppy. 6797/17, oñembohenda ha oñemotenonde hag̃ua hekopete ñe’ẽnguéra ñangareko ñane retã remimoĩmby ryepýpe.

PÑS omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ Facultad de Humanidades, Tetã Mbo’ehaovusu Concepción-gua ndive

PÑS omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ Facultad de Humanidades, Tetã Mbo’ehaovusu Concepción-gua ndive

Léi 4251/10 ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20, “Lengua de Señas Paraguaya rehegua” ñemyasãi ha jeikuaaukarã ryepýpe Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha Facultad de Humanidades, Tetã Mbo’ehaovusu Concepción-gua omboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ ha upekuévo avei karai Javier Viveros, PÑS sãmbyhyhára oĩkuri ñe’ẽmyasãiháramo ha oñe’ẽ «Panorama del cuento paraguayo contemporáneo en ambas lenguas oficiales» rehe, ko’ã tembiapo oikókuri UNC Rectorado rógape, Concepción távape.

Iporã jaikuaauka avei ko’ã atyhápe oĩhague Dr. Clarito Rojas, Tetã Mbo’ehaovusu Concepción-gua motenondehára ha Dra. María Concepción Araujo de Benítez, Facultad de Humanidades sãmbyhyhára. Upéichante avei, oĩ ko’ã atyhápe Consejo Superior Institucional ha ambue tapicha omba’apóva ko mba’ehaovusúpe.

Ipahaitépe, iporã ojeikuaa avei oĩhague kuñakarai Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ ha karai Luiz Fernández Lengua de señas ñe’ẽrechaukahára,  mokõivéva omoirũ PÑS sãmbyhyhárape.

Guarani ñe’ẽ poruhára Cordillera-ygua oipytyvõ avei PÑS apopyrã

Guarani ñe’ẽ poruhára Cordillera-ygua oipytyvõ avei PÑS apopyrã

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) og̃uahẽ ko arapokõindýpe Cordillera tavusúpe, upépe oho mbohapy távape omba’apovévo apopyrã guasuetépe hérava “Guarani ñe’ẽ ñeñongatu oñehendúvo umi tapicha 60 ary orekóva guive rembiasakue”. Ko apopyrã guasu ñepyrũrã ogueroikéta 21 táva, 7 tavusúpegua opytáva Región Oriental-pe, ombyatývo amo 60 tapicha rupi omombe’úva hembiasa iñe’ẽme.

Ko tembiapo omyakã Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ, PÑS ryepýpegua ha hendive omoheñoise ñe’ẽryru guasu guaraní ñe’ẽ ayvu rupive, upépe oikéta tapichakuéra rembiasakue kokuépe,  ymave ha ko’ág̃agua, aranduka’aty, jepokuaa, jeroviapy, tekoyma, ñemitĩmby, tembi’ureko ha ambueve mba’e.

Guarani ñe’ẽ ayvu ñeñongatu, umi tapicha ha kuñakarai 60 ary oguerekóva guive rembiasakuégui, iñe’ẽ’ypy guaraníva ha ko¿ýte umi guaraní añónte oiporúva ojeiporukuaa heta mba’erã, ojeiporúta  ñe’ẽ ñembokuatia, ñehesa’ỹijo, jehapereka, ñemohenda ha ambue mba’erã tekotevẽhápe guive.

PÑS mba’apoharakuéra ohova’ekue Cordillera-pe apytépe oĩkuri karai Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ; Biera Cubilla ha Christian Ojeda, mbohapehára ko moakãhapavẽmegua ha mba’yrumýi mboguatahára karai Rafael Aguilera. Ko tavusúpe ojeiporavo Atyrá, Altos ha Loma Grande táva ojejapo hag̃ua ko tembiapo.

Umi tavusu ojeiporaraẽva apytépe oĩ Guairá, Caaguazú, Caazapá, Paraguarí, Misiones, San Pedro ha Cordillera. Peteĩteĩ tavusúpe ojeiporavo mbohapy táva, umívape oñemba’eporandu amo 60 tapicha rupi.

PÑS omog̃uahẽ aranduka El Principito Nivačle ñe’ẽmegua Alianza Francesa-pe

PÑS omog̃uahẽ aranduka El Principito Nivačle ñe’ẽmegua Alianza Francesa-pe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omog̃uahẽ 50 (popa) aranduka El Principito Nivačle ñe’ẽmegua Alianza Francesa Paraguayguápe. Ko atýpe oĩkuri PÑS sãmbyhyhára, karai Javier Viveros ha Alianza Francesa Paraguaýpegua moakãhára, Christophe Chavagneux, mokõive mburuvicha omomba’eguasu ko mba’eporã ojehecháva oipytyvõta rupi ypykuéra ñe’ẽ ñane retãygua oñeñongatu ha oñemyasãi hag̃ua opárupi. Ko atyguasu oikókuri Alianza Francesa opytáva Paraguaygua rógape.
Aranduka Antoine de Saint-Exupéry oñembohasáva Nivačle ñe’ẽme oñemohenda umi ambue ñe’ẽporãipyre oipytyvõtava ypykuéra ñe’ẽporãhaipyrépe ojeike hag̃ua avei ha upekuévo toñemokyre’ỹ ñe’ẽkõi Paraguáipe. Ko aranduka oñemog̃uahẽ jave mokõive temimoĩmby moakãhára ome’ẽjey iñe’ẽ omba’apóvo ko’ãichagua tembiapo rehe oñemyasãi hag̃ua tekojoparaeta ha oñemomba’egausu hag̃ua ñane retã ñe’ẽita.

“Jaikuaavévo Jakaira ndive”: Ñambojoajúvo ypykuéra aranduka’aaty ha rekoeta

“Jaikuaavévo Jakaira ndive”: Ñambojoajúvo ypykuéra aranduka’aaty ha rekoeta

Ypykuéra guarani aranduka’aty ñemombareterã ryepýpe, oñemyasãi “Jaikuaavévo Jakaira ndive”, apopyrã oñemoheñóiva Mbya Guarani rekotee ñemomba’eguasu rekávo. Ko apopyrã réra oñeguenohẽ tupãreko Jakaira Ru Ete ha Jakaira Chy Ete-gui, ombohapéva yvytu yvy’ape ári, yvy pyau ha ombasa hekopete kuaapy ñe’ẽ porã rupive, ñe’ẽ porãita oguereko ha oñongatupaitéva guarani mba’ekuaaita.

Ko apopyrã oñemoheñói ojeikuaaporãvo moõitépa ojejuhu umi yvyramáta ha ka’avo ka’aguykuéra tuichamba’éva guaraní angapyrekópe g̃uarã. Oguatá rupive, jeiko py’angetápe, umi tapicha oikéva guive ko mbo’epýpe ikatúta oñemohenda mombe’ugua’u oikóramoguare ryepýpe, upéicha oikũmby hag̃ua opáichagua kuaapy ojekupytýva tekoeta ha tekoeta kuaapyeta rehe.

Peteĩ mba’e ojehecharamovéva ko apopyrã ryepýpe ha’ehína umi yvyramáta marangatu ñembojerovia, ko mba’e hetaite ohaperekava’ekue karai León Cadogan, karai ojehecharamóva guarani avarekokuaa ryepýpe. Hembiapo oñongatupaite mba’éichapa ypykuéra guaraníva ojekupyty hekoha rehe, oñemomba’eguasúvo upépe ka’avokuéra jeporu kuaapyeta oñembohasa hag̃ua ha avei oñemoheñoi hag̃ua tekopyahu tekoha ryepýpe.

“Jaikuaavévo Jakaira ndive” ñanemokyre’ỹ jajepy’amongeta hag̃ua mba’éichapa ñande jaiko yvy’ape ári, ñanemboresape’ávo ñambojoaju hag̃ua ñane angapy, tekoha ha tekoeta ndive.

Ikatu reñemomaranduve ha eñemboheraguapy eikévo ko formulario-pe: https://forms.gle/5Dbg1Ba2NRNrdtA36

Tembiapojoaju ára Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Caacupé tavao ndive

Tembiapojoaju ára Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Caacupé tavao ndive

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) hembiaporã ryepýpe Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20 “Omoneĩva Lengua de Señas Paraguaya” oñombyatýkuri Caacupé Tavaópe.

Ko tembiapo omoakãkuri Ñe’ẽnguéra Rekoguatarã Mbohapeha Moakãhara, Diego Duarte, ha Georgina González Morán, Ñe’ẽita Ñemyasãi Ha Ñeñangarekorã Mbohapeha PÑS guive; ha Tavao guive, Rosa González, Pytyvõhára Pavẽ, Prof. Cecilia Cabañas, Pytyvõhára Tee temimoĩmbygua mba’apohára, oñeñe’ẽkuri mba’éichapa oñembohovake yvypóra derécho, oñemba’apóvo Plan Nacional de Reducción de Pobreza rehe ojejesarekóvo, ko’ãvagui ojeporavo 22 Táva ha 7 Tetãvore tetã ryepýpe, ojokupytývo he’iháicha Tembiapoukapyrapavẽ Ppy. 4775/2021, omoneĩva Tekoatýre ñeñangarekorã ha ombohekóva jehupytyrã, tembiapo jeporavo aryheta apopyrãme, ojokupyty rupi tekuái remimoĩmby ndive, oñemopokãve hag̃ua mboriahu umi tenda ojehechavehápe ha ojejesarekovévo ohejava’ekue Ava ha Óga Jeipapa 2022 arypeguare.

Tembiapojoaju ára Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Juan León Mallorquín tavao ndive

Tembiapojoaju ára Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Juan León Mallorquín tavao ndive

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) hembiaporã ryepýpe Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20 “Omoneĩva Lengua de Señas Paraguaya” oñombyatýkuri Juan León Mallorquín Tavaópe.

Ko tembiapo omoakãkuri Ñe’ẽnguéra Rekoguatarã Mbohapeha Moakãhara, Diego Duarte, ha Georgina González Morán, Ñe’ẽita Ñemyasãi Ha Ñeñangarekorã Mbohapeha PÑS guive; ha Tavao guive, Lic. Victor Espinoza (Encargado de Secretaría de Educación, Cultura y Juventud), Jasmin Medina (Dpto de Catastro, Niñez y Adolescencia), Prof. Nilsa Armoa (Encargada de la casa de la Cultura), Saul Rodriguez (Notificador y Cobranzas), Lucilda Godoy (CODENI), temimoĩmbygua mba’apohára, oñeñe’ẽkuri mba’éichapa oñembohovake yvypóra derécho, oñemba’apóvo Plan Nacional de Reducción de Pobreza rehe ojejesarekóvo, ko’ãvagui ojeporavo 22 Táva ha 7 Tetãvore ñane retã ryepýpe, ojokupytývo he’iháicha Tembiapoukapyrapavẽ Ppy. 4775/2021, omoneĩva Avano’õ Rekomo’ã ha ombohekóva jehupytyrã, tembiapo jeporavo aryheta apopyrãme, ojokupyty rupi tekuái remimoĩmby ndive, oñemopokãve hag̃ua mboriahu umi tenda ojehechavehápe ha ojejesarekovévo ohejava’ekue Ava ha Óga Jeipapa 2022 arypeguare.

Oñembohape Villa Franca tavaópe omopyenda hag̃ua Unidad de Asuntos Lingüísticos 

Oñembohape Villa Franca tavaópe omopyenda hag̃ua Unidad de Asuntos Lingüísticos 

En el marco de la instalación de las Unidades de Asuntos Lingüísticos (UAL) dentro de la estructura organizacional de las municipalidades y gobernaciones, conforme al Decreto 6797/17, se llevó a cabo la visita de asesoramiento y acompañamiento técnico-lingüístico a la Municipalidad de Villa Franca, en el departamento de Ñe’ẽmbucú.

Umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) ñemopyendarã ryepýpe, oñemba’apóva ojejúvo tavao ha tavusu ryepýpe oike hag̃ua, kóicha ojerure rupi Tembiapoukapy 6797/17, oñeg̃uahẽ avei Villa Franca tavaópe, Ñeembucú tavusúpe.

Karai José Pintos Balbuena ha pytyvõharapave Miriam Celeste Gómez Orué, omog̃uahẽ itávape umi mba’apóra ohóva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rérape, ko’ãva apytépe oĩkuri José Quiñónez, Esmilse Ramírez, Saturnina Díaz Molinas, Karin Mendoza ha Ángel Ovelar.

Ñembyatypy aja oñeñe’ẽ ha oñemyasakã mba’épa he’i ha ojerure la Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Decreto Reglamentario hesegua 9274/23, oñeñe’ẽ avei mba’éichapa mokõive temimoĩmby ikatukuaa oñopytyvõ oñemboguata hag̃ua opaite mba’e ojeruréva ko’ã Léi.

Ko’ã mba’apohára he’i oykekotaha ko’ã tembiapo ñe’ẽ ñesãmbyhy rehegua oñemombarete hag̃ua mokõive ñe’ẽ tee ha upéicha oñeñangareko hag̃ua iñe’ẽnguéra rehe ha opyta omba’apóvo hikuái mburuvichakuéra ndive oñemoyenda hag̃ua Unidad de Asuntos Lingüísticos ko tavao ryepýpe.

Ko tembiapo oñemboguata oñemombareteve hag̃ua ñane ñe’ẽ tee ha upekuévo oñemyasãi hag̃ua avei Léi 6530 Lengua de Señas rehegua ha decreto reglamentario hesegua.

Alberdi tavao omba’apo Unidad de Asuntos Lingüísticos ñemoheñoirã

Alberdi tavao omba’apo Unidad de Asuntos Lingüísticos ñemoheñoirã

En el marco de la instalación de las Unidades de Asuntos Lingüísticos (UAL) dentro de la estructura organizacional de las municipalidades y gobernaciones, conforme al Decreto 6797/17, se llevó a cabo una visita de asesoramiento y acompañamiento técnico-lingüístico a la Municipalidad de Alberdi, del departamento de Ñe’ẽmbucú.

Umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) ñemopyendarã ryepýpe, oñemba’apóva ojejúvo tavao ha tavusu ryepýpe oike hag̃ua, kóicha ojerure rupi Tembiapoukapy 6797/17, oñeg̃uahẽ avei Alberdi tavaópe, Ñeembucú tavusúpe.

Karai Roberto Nicolás Sotelo, omog̃uahẽ hembiaporendápe  PÑS mba’apohára José Quiñónez, Esmilse Ramírez, Saturnina Díaz Molinas, Karin Mendoza ha Ángel Ovelar-pe.

Ko ñembyatypy aja oñeñe’ẽ ha oñemyasakã mba’épa he’i ha ojerure la Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Decreto Reglamentario hesegua 9274/23, oñeñe’ẽ avei mba’éichapa mokõive temimoĩmby ikatukuaa oñopytyvõ oñemboguata hag̃ua opaite mba’e ojeruréva ko’ã Léi.

Karai intendente omomba’eguasu ko’ã tembiapo ñe’ẽnguéra tee ñesãmbyhy rehegua ha upéicha avei kóva oipytyvõta rupi ñe’ẽ ha’ekuéra oiporúva imbareteve hag̃ua, opyta avei omba’apóvo omoĩ hag̃ua mba’apohára katupyry omyakãtava Unidad de Asuntos Lingüisticos tavao ryepýpe.

Ko tembiapo oñemboguata oñemombareteve hag̃ua ñane ñe’ẽ tee ha upekuévo oñemyasãi hag̃ua avei Léi 6530 Lengua de Señas rehegua ha decreto reglamentario hesegua.

Skip to content