Skip to main content
Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽryru audiovisual aporãme

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽryru audiovisual aporãme

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), lexicógrafa paraguaigua Estela Peralta ñepytyvõme, omba’apo oúvo peteĩ apopyrã neporãmba jepéva rehe oipytyvõtava ojeguereko hag̃ua peteĩ ñe’ẽryru audiovisual, ñepyrũrã oĩtava mbohapy ñe’ẽme; castellano, guarani ha lengua de señas paraguaya-pe.

Ko apopyrã ryepýpe, PÑS sãmbyhyhára, karai Javier Viveros oñembyaty ko árape kuñakarai katupyry lexicógrafa ha Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, karai Arnaldo Casco Villalba ndive, oñomongeta ha ombohape hag̃ua hikuái ko tembiporu porãite.

Ko tembiporu oñemohu’ã vove ojehupíta ñandutiroguépe opaite tapicha ha tetãyguára oiporu hag̃ua ohepyme’ẽ’ỹre mba’evete.

 

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri Festival Internacional Cine Ambiental ha Derecho Humano rehegua (FINCA.DH) 8-ha Paraguáipe ojejapóva

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri Festival Internacional Cine Ambiental ha Derecho Humano rehegua (FINCA.DH) 8-ha Paraguáipe ojejapóva

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros oĩkuri 9-ha Festival Internacional Cine Ambiental ha Derechos Humanos  reheguápe(FINCA.DH) , oikova’ekue Centro Cultural de España Juan de Salazar rógape, Paraguaýpe opytáva.

 

Ko aty ombosako’ikuri Instituto Multimedia DerHumALC (IMD) ha oipytyvõ ichupe Embajada Suiza ha Canadá-ygua oĩva Paraguáipe, ombyatyva’ekue umi tapicha ohayhúva ta’ãngamýi, tekoha avei yvypóra derécho. Ko ñembyatypy oñepyrũkuri 18:00 aravo jave, oñepyrũ umi tapicha ombosako’i ha embajada rerapegua ñe’ẽ ndive, ko’ãva omomba’eguasu ko aty oipytyvõ rupi ojehechakuaa hag̃ua umi apañuái oikóva ñande rekoha ha tekoatýpe, ta’ãngamýi rupive. Ko arýpe, FINCA.DH rupive ojeheka mayma tapicha tohechakuaa ha toñakangeta umi mba’e oikóvare yvy’ape ári ha umi tekoha oikotevẽvéva rupi.

 

 

Ko aty ñepyrũmbýpe ojehechauka mbohapy película recharamombýva: “Río Arriba” (Paraguay 2018) Amancay Stumpfs réra ñemomorãvo, “Taiñ Rvpv” (Canadá 2021) ohechaukáva umi ypykuéra aty ñeñorairõ iderécho rerehápe ha  “Ala Kachuu” (Suiza 2021) ohechaukáva umi novia Asia-pegua oñemokañýva rembiasakue. Ko’ã película ojehechaukava’ekue og̃uahẽ porãiterei mayma ohechava’ekuépe ha oheja avei pa’ũ ojehechakuaa hag̃ua mba’éichapa ’jokupyty tekoha rehe ñangareko ha yvypóra derécho ñemoañete.

“Palabras Madres” ombyaty umi aty ha tekohápe ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive

“Palabras Madres” ombyaty umi aty ha tekohápe ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive

Arapo 5 jasyporundy jave, oikókuri CAF rógape, opytáva Paraguay távape peteĩ atyguasu oñembohérava “Palabras Madres”, oñembosakoíva Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas. Ko aty ombosako’iva’ekue Embajada de Canadá ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Paraguái retãmegua rupive, oñembojoajuse umi ypykuéra aty ha rekoha, ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive oñemomba’eguasúvo mokõive tetã rekojoparaeta ha mba’eporãita.

 

Ko’ápe ijaty heta ñe’ẽpapára ha temiporãhára ypykuérava Paraguái ha Canadá-ygua, omog̃uahẽva’ekue ojupe hembiapo ha hemimo’ã, mba’éichapa oñeñangareko ha oñemomba’eguasuva’erã ypykuéra ñe’ẽ ha’ehaguére tuichamba’e hekotee ha iñarandupýpe g̃uarã. Umi tapicha oĩva’ekue apytépe oĩ ñe’ẽpapára ohechaukava’ekue hekoha rekotee ha rembiasaita, ombojoajúvo avei umi ñe’ẽ omog̃uahẽva ko’ã ypykuéra aty rekombarete.

 

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros ha Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãrahapavẽ, Rossana Bogado de Orué oĩkuri ko atyguasúpe omomba’eguasúvo ko’ãichagua tembiapo oñemombarete hag̃ua tembiapojoaju opaite ypykuéra aty apytépe. Upéichante avei, upe tembiapoguasúpe ojehechauka ta’ãnga mbosa’yhára Canadá-ygua Bill Reid comunidad Haida-pegua mba’e’apoporãmby, hembiapokuéra ombojoaju jepokuaa ha tekopyahu, ojehechaukávo kóicha ypykuéra aty ojokupyty mbareteha tekoha ha ijereregua ndive.

 

 

Palabras Madres” ha’ekuri peteĩ tenda oñembohasahápe ojupe arandupy ha mba’e’apoporãmby omombaretevéva mokõive tetãme omyasãi ha ohechauka hag̃ua umi ypykuéra ñe’ẽ. Umi tapicha oĩva’ekue ko atyhápe oguerovy’a ha ohecharamo umi mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty ha’ehaguére upe mba’e ombojoajúva ikorasõ ha hekohakuéra, oñemomba’eguasúvo tembiapojoaju oñeñangareko ha ojeguereko katui hag̃ua ñe’ẽ ha hekoteekuéra.

PÑS og̃uahẽkuri Pilar tavaópe ombohape hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu

PÑS og̃uahẽkuri Pilar tavaópe ombohape hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda oñemopyenda potávo, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri Pilar tavaópe oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra.

 

Tavao pytyvõhára, Patricia Zarza Alliana, ha Tekombo’e moakãhára, Laura Mabel Santacruz, omog̃uahẽ hembiapo rendápe PÑS Mba’apohára Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza-pe.

 

Ko ñembyatypy aja, oñeñe’ẽ mba’éichapa umi léi ha mbojojaha ñe’ẽnguéra rekoguatarã oñakãrapu’ã oúvo ñe’ẽnguéra rehehápe, ha oikuaauka avei mba’e mba’épa peteĩteĩ temimoĩmby iklatu oikuave’ẽ ambuépe, mba’épepa PÑS oipytyvõkuaa ko tavao rembiapo osẽ porãve hag̃ua.

 

Pytyvõharapavẽ he’i omba’aposeha ko’ã tetã rembiaporãite ñe’ẽnguéra ñemombareterã rehehápe ha avei omongu’etaha opaite mba’e tekotevẽva oñemopyenda hag̃ua Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ha mba’apohára omyakãtava ko temimoĩmby vore tavao ryepýpe.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo tetãpýre oñemyasãi hag̃ua ñe’ẽkõi tee ha upéichante avei Léi 6530 ombohapéva iñe’ẽngúva ñe’ẽ jeporu, ha tembiapoukapy hesegua.

PÑS og̃uahẽ Yvyporareko ha Tekombo’e Rembikuaa Mbo’ehaoite, Tetã   Mbo’ehaovusu Pilar-pegua oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽ jeporúpe

PÑS og̃uahẽ Yvyporareko ha Tekombo’e Rembikuaa Mbo’ehaoite, Tetã Mbo’ehaovusu Pilar-pegua oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽ jeporúpe

Oñeg̃uahẽkuri Yvyporareko ha Tekombo’e Rembikuaa Mbo’ehaoite, Tetã   Mbo’ehaovusu Pilar-pegua rógape ikatuhag̃uaicha oñeñe’ẽ ha oñembohape ichupekuéra ñe’ẽnguéra jeporúpe.

 

PÑS Mba’apohára, Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza oñe’ẽkuri Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha upéichante avei Tembiapoukapy 9274/23 rehe, oñemombarete ha oñeñangareko hag̃ua ñane retã ñe’ẽita rehe.

 

Mba’apoharakuérape omog̃uahẽkuri hembiaporendápe  kuñakarai Cecilia Aguilera, mbo’ehaoite motenondehára, omoirũ ichupe Liz Brizuela, moakãhára tekombo’eregua,  avei Mauro Armoa, Mba’apohára Ñepytyvõrã Mbohapehára, Lourdes Ocampo, mbo’ehára opaite aravogua ha Miryam Franco, mbo’ehára castellano – guaranimegua.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguatáva oñeg̃uahẽvo tetã mbo’ehaovusuháre ojejapo oñemombareteve hag̃ua ñane retã ñe’ẽkõi, avei oñemyasãi hag̃ua Léi 6530/20, lengua de señas rehegua ha decreto reglamentario hesegua.

 

Upe ñembyatypýpe oñeñe’ẽme’ẽ oñemopyendátaha Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ko mbo’ehaoite rógape ha Apoukapy 1024 rupive ojejerure tojehai guaraní ñe’ẽme pe mbo’ehaovusu rembiapopaha ñemombykypy.

Oñeg̃uahẽkuri Ñe’ẽmbucu tavusuópe oñembohape ichupekuéra ñe’ẽnguéra rekoguatarãme.

Oñeg̃uahẽkuri Ñe’ẽmbucu tavusuópe oñembohape ichupekuéra ñe’ẽnguéra rekoguatarãme.

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ñemopyendarã tavao ha tavusoháre,  Tembiapoukapy 6797/17 ojerureháicha, oñeg̃uahẽkuri Ñe’ẽmbucu tavusuópe ojehesape’a ha oiñeipytyvõ chupekuéra mba’éichapa oñemboguatava’erã umi ñe’ẽ ko tendápe. Ko tembiapo oñemboguata avei tetã rekuái rembiaporãite Tekoaty Ñepytyvõrã ryepýpe.

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rérape og̃uahẽ Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza ha omog̃uahẽ ichupekuéra hembiaporendápe Cynthia Ortega Irigoitia, Tekombo’e Sãmbyhyhára Tavusupegua.

 

Ko ñembyatypy aja oñeñe’ẽ Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi  6530/20  lengua de señas paraguaya rehegua ha decreto reglamentario hesegua 9274/23 ojeruréva rehe ñe’ẽ rehehápe. Upépe oñeñemongeta avei mba’eichaitépa mokõivéva ikatu oñoipytyvõ oñemba’apo porãve hag̃ua ñe’ẽnguéra renonderã rehe ko tavusuo ryepýpe.

 

Peteĩ mba’e ojehecharamóva ha’e oñemba’apotaha oñondive oñembosako’ívo peteĩ haipyre tekombo’eregua mokoive ñe’ẽme (guaraní – castellano), ikatuhag̃uáicha ojehekombo’e umi temimbo’e ohupytývape “Hambre Cero” ko tavusúpe. Ko ñepytyvõmby rupive ojeheka umi temimbo’e tohupyty hi’upyrã héva ha hesãiva.

 

Ko ñembyatypy oipytyvõ tuicha oñemombarete hag̃ua katupryrykuéra ñe’ẽ rehegua ko tendápe ha omoañete jey tetã rekuái rembiaporãite mokõive ñe’ẽ tee ha Lengua de señas ñemyasãirã taha’e tekombo’e ha tekoatýpe.

PÑS oĩkuri Encarnación libroferia 20-hápe.

PÑS oĩkuri Encarnación libroferia 20-hápe.

Araapy 4 jasyporundy jave, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri ambue temimoĩmby rerapegua ndive Encarnación libroferia-pe, 20-háma ojejapóva ha oikova’ekue Universidad Autónoma de Encarnación (UNAE) rógape, Itapúa tavusúpe.

 

Ko atýpe, Mgtr. Biera Yboty Cubilla, miembro alterna ha avei Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽmegua mba’apohára oĩkuri Consejo Nacional de la Lectura y Libro (CONALIB) ryepýpe ha oñe’ẽ «Debate abierto sobre planes de fomento del libro y la lectura» rehe, upépe ojejesarekove umi mba’e ñe’ẽ rehegua rehe, taha’e Léi 7140/23 ha tembiapoukapy 1596/24 omohendáva ko Léipe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sambyhyha omog̃uahẽ hembiaporendápe Fundación CIRD ha «Smashed Paraguay rérapegua.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sambyhyha omog̃uahẽ hembiaporendápe Fundación CIRD ha «Smashed Paraguay rérapegua.

Karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ha kuñakarai Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ omogũahẽ PÑS rógape umi tapicha oúva Fundación CIRD ha apopyrã “Smashed Paraguay rérape”.

 

Ko ñembyatypy oikókuri PÑS rembiaporendápe ha upépe og̃uahẽkuri Carlos Vera, Mitãrusu ha Mitãkuña  Pytyvõhára CIRD ryepýpe  ha Cristina Lezcano, tekombo’ehára Smashed Paraguay-pegua. Ko aty oñembosako’i oñemog̃uahẽ hag̃ua apopyrã “Smashed Paraguay”, ohekáva toñehenonde’a mitãrusu ha mitãkuña rekovai ñoha’ãnga oporohekombo’éva rupive.

 

Sãmbyhyhára Viveros omombe’u PÑS oykeko mbareteha umi tekoaty remikotevẽmby ha ogueroike ñe’ẽita oñemoag̃ui hag̃ua tekoatýpe.

 

Ombohape oñondive tembiapo tenonde gotyorã, upépe oñemoneĩta upe apopyrã guarani ñe’ẽ ha lengua de señas-pe, kóicha oñemba’apo mbaretévo Paraguáipe ojeroike ha oguata hag̃ua ojoykére arandupy ha ñe’ẽnguéra.

PÑS og̃uahẽkuri Comunidad Puerto Barra-pe Aché aty reheguáva

PÑS og̃uahẽkuri Comunidad Puerto Barra-pe Aché aty reheguáva

Pe arakõi ohasaramóvape, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) og̃uahẽkuri Comunidad Puerto Barra-pe Aché aty reheguáva, opytáva Naranjal-pe, Alto Paraná tavusúpe, ikatu hag̃uáicha oñeñongatu ha oñeñangareko katui Aché ñe’ẽ rehe. PÑS rérape og̃uahẽ upépe isãmbyhyhára karai Javier Viveros, omoirũ ichupe Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, kuñakarai Rossana Bogado de Orué; oĩ avei Matías Medina, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñemyasãi ha Jekuaauka Mbohapehára, avei Bjarne Fostervold ha Andrés Torales, consejero de Área.

 

Oĩ aja hikuái upe tekohápe oñemboguatákuri peteĩ ñembyatypy  oñembosako’i hag̃ua peteĩ Amandaje ko’ã atýpegua ndive oñemoneĩ hag̃ua umi Aché ñe’ẽ, tekotevẽva ojejapo  oñeñangareko katui ha oñemombarete jey hag̃ua iñe’ẽnguéra. Ko atyhápe, oñeñemongeta mba’e mba’épa ikatu ojejapo Ache ñe’ẽ oñeñongatu hag̃ua, oñemomba’guasúvo avei ko tembiapo ouporãtava ndaha’ei Ache atyguápe g̃uarãnte, katu kóva oipytyvõta avei ñe’ẽ ha arandupy ñane retãmegua hekoveresãi hag̃ua.

 

Tapicha katupyry Bjarne Fostervold ichagua oipytyvõramo oñemboguatakuaa heta apopyrã ndetuicháva, oñembojekupytývo oñondive kuaapy tembikuaaregua ha umi tapicha atýpegua rembiasa ha arandutee.

Visita de asesoramiento lingüístico a la gobernación del Ñeembucú

Visita de asesoramiento lingüístico a la gobernación del Ñeembucú

En el marco de la implementación de las Unidades de Asuntos Lingüísticos (UAL) en las estructuras organizacionales de las municipalidades y gobernaciones, conforme al decreto 6797/17, se llevó a cabo una visita de asesoramiento y acompañamiento técnico-lingüístico a la gobernación del Ñeembucú. Esta iniciativa también forma parte de las acciones del gobierno central dentro del Sistema de Protección Social.

La delegación de la Secretaría de Políticas Lingüísticas (SPL), integrada por Esmilse Ramírez y Karin Mendoza, fue recibida por la secretaria departamental de educación, Cynthia Ortega Irigoitia en su despacho. Durante la reunión se abordaron temas clave como las implicancias de la Ley 4251/10 de Lenguas, la Ley 6530/20 de lengua de señas paraguaya y su decreto reglamentario 9274/23. Se discutieron los mecanismos de colaboración interinstitucional disponibles para fortalecer las capacidades lingüísticas de los distritos que forman parte de la gobernación.

Uno de los temas destacados fue la elaboración conjunta de un material de apoyo pedagógico bilingüe (guaraní – castellano), con el objetivo de educar a los estudiantes beneficiados por el programa “Hambre Cero” en el departamento. Esta iniciativa busca promover una alimentación nutritiva, sana y suficiente.
La reunión fue un paso importante hacia el fortalecimiento de las capacidades lingüísticas en la región y reafirma el compromiso del gobierno en la promoción de las lenguas oficiales y la inclusión de la Lengua de Señas Paraguaya en el ámbito educativo y social.

Skip to content