Skip to main content
PÑS omoirũkuri CONALIB rembiapo Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe

PÑS omoirũkuri CONALIB rembiapo Aranduka Jehechauka Caaguazú-peguápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri 16 temimoĩmby rerapegua ndive Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me, oikova’ekue Coliseo Departamental «El Cerrito»-pe, opytáva Coronel Oviedo, Caaguazú tavaópe.

Ko aranduka jehechaukápe, karai Arnaldo Casco Villalba, ko atygua teévavoi, avei Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ ha Biera Yboty Cubilla Zadovsky, omyakãva peteĩ mbohapeha PÑS ryepýpe oĩkuri Consejo Nacional de la Lectura y Libro (CONALIB) rérape ha oñe’ẽ hikuái «Debate abierto sobre planes de fomento del libro y la lectura» rehe. Opaite kuaapy omog̃uahẽ ha oikuaaukava’ekue oñemopyenda Léi 7140/23 ha Tembipoukapy hesegua 1596/24 oñe’ẽva ñe’ẽ rehe avei.

 

 

PÑS moakãharapavẽ oñe’ẽkuri Tetãita Amnadajépe

PÑS moakãharapavẽ oñe’ẽkuri Tetãita Amnadajépe

Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyha, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua «Ypykuéra Ñe’ẽita Yvy’ape Árigua Pa Ary ryepýpe», karai Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, oĩva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha poguýpe, oñe’ẽkuri ko amandajépe umi hispanismo oikéva guaraní paraguayo ryepýpe rehe.

Ko’ápe ojehechauka umi marandu osẽva’ekue tembikuaareka ko moakãhapavẽ omboguatava’ekuégui, mba’éichapa umi ñe’ẽ iñambue ohóvo guarani ñe’ẽ oiporu rire español-gui.

Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyha, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua «Ypykuéra Ñe’ẽita Yvy’ape Árigua Pa Ary ryepýpe» ipukúkuri mbohapy ára ha ombosako’íkuri Fundación ha Instituto Técnico Superior de Estudios Culturales y Lingüísticos Yvy Marãe’ỹ.

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me

 

 Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) oĩkuri Aranduka ha Tembikuaa Jehechauka 16ª «Caaguazú Omoñe’ẽ»-me, tembiapoguasu oikova’ekue Coliseo Departamental «El Cerrito»-pe, opytáva Coronel Oviedo, Caaguazú tavaópe.

PÑS rérape oñe’ẽkuri kuñakarai Rossana Bogado, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, upépe ha’e oñe’ẽ mba’e rupípa tuichamba’e oñeñangareko ha oñeñongatu umi ypykuéra ñe’ẽ. Oñe’ẽ aja oikuaauka ko tetã remimoĩmby rembiapoita ñe’ẽnguéra rehehápe, ko’ýte imandu’a umi temmbiapo oñemboguatávare oñeñanagreko ha oñemyasãi hag̃ua Paraguáipe ko’ã ypykuéra ñe’ẽ.

PÑS jeroike ko’ãichagua tembiapoguasúpe ohechauka ojepytaso mbareteha temimoĩmbyháicha tetã arandupy ha ñe’ẽita rehe, ko’ýte tembiapoguasu Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas ryepýpe.

 

Ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa Enxet rekávo

Ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa Enxet rekávo

Ko pyharevépe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros oñembyatýkuri karai Remigio Romero López ndive, ha’ehína líder Karanda atýpegua, Pueblo Enxet rehegua; ko’ãva oiko Irala Fernández-pe Presidente Hayes tavusúpe. Omoirũ avei ko aty karai Ramón Barboza, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ mba’apohára, PÑS ryepýpegua.

 

Ko atýpe oñomongeta hikuái mba’éichapa ikatúta oñembohape ha upéi oñemboguata enxet ñe’ẽ’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa jeikuaauka ág̃a 2025 arýpe. PÑS hembiapoita apytépe omba’apose avei omyasãi hag̃ua peteĩ aranduka oguerekóva umi enxet mombe’upy ha avei toñeñongatu peteĩ tembiporu audiovisual-pe ypykuéra ymavegua kuaapyeta.

 

Enxet ñeẽ oĩhína maskoy ñe’ẽatýpe, kóva apytépe oĩ avei sanapaná, guaná, angaite, toba maskoy, enxet sur ha enlhet norte ñe’ẽ: ko’ãva apytépe oĩ heta oguepotámava, upéva rupi tekotevẽtereíma oñemba’apo oñeñongatu ha oñemombarete jey ñe’ẽnguéra.

Oñemokyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽ teekuéra ojeporu joja hag̃ua Coronel Oviedo távape

Oñemokyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽ teekuéra ojeporu joja hag̃ua Coronel Oviedo távape

Oñemba’apo mbarete ojejúvo oñemopyenda hag̃ua umi Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL) taha’e tavao ha tavusuoha rupi, upéicha ojerure ha oñemboguapy Tembiapoukapy 6797/17 -pe ha upévare oñeg̃uahẽ avei Coronel Oviedo távape oñeñemongeta hag̃ua imburuvichakuéra ndive ha oñembohape hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽnguéra jeporu porãverã rekávo.

Pytyvõhára adjunta kuñakarai Delia Jilek, asesor de gabinete, karai Juan Ceferino Pereira; tapicha ikatupyry ambuéva pytyvõhára , kuñakarai Nury Martínez de Fabio, omog̃uahẽ Tapicha Ikatupyry Ambuéva Derécho Ñangarekoha kotýpe umi mba’apohára oúva PÑS rérape, Esmilse Ramírez omba’appóva lengua de Señas Moakãhapavẽme ha Karin Mendoza omba’apóva Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽme.

Ko ñembyatypy aja oñeñe’ẽ Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha Tembiapoukapy hesegua 9274/23 rehe ha upéichante avei umi tembiapo ikatukuaáva omboguata oñondive oñemombarete hag̃ua ñe’ẽnguéra rekove ko tavaópe.

Ipahaitépe umi tapicha oĩva tavao rérape he’i iporãva’erã ha tekotevẽha oñembokatupyry mba’apoharakuérape oikuaa hag̃ua opaite mba’e ojejeruréva ko’ã léi rupive, kóicha oñeipytyvõ hag̃ua umi tetãyguára oúva ko tavaópe omba’ejerurévo hemikotevẽ ha toñemoañete upekuévo iderécho ñe’ẽ rehegua oguerekóva.

PÑS oĩkuri ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

PÑS oĩkuri ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai guasu Javier Viveros ha hembiapo irũ kuñakarai Rossana bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, oñe’ẽkuri Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua, oikova’ekue San Lorenzo távape.

Sãmbyhyhára Viveros oñe’ẽ Qom ñe’ẽryru rehe, mba’éichapa oñembapo hese ha mba’etéparaka’e PÑS rembiapo ko aranduka oñeguenohẽ hag̃ua. Kuñakarai Rossana Bogado de Orué katu oñe’ẽ hembiasaita rehe, umi tembiapo omboguatava’ekue ypykuéra rekohápe, ko’ýte imandu’a umi mba’e ohasava’ekue mbya guaraní paí tavyterã ndive.

Ko amandajépe oĩkuri avei ambue tapicha ikatupyrýva ñe’ẽ rekópe, oñe’ẽva’ekue heta mba’e porã rehe, umíva apytépe oĩ ñe’ẽnguéra rape’apo ha umi polítika oñemboguatáva tetã ambuére oñeñangareko katui hag̃ua ñe’ẽnguéra rehe.

Ko amandaje, Yvy Marãe’ỹ ombosako’iva’ekue oñembohasákuri oñeñe’ẽ aja Facebook rupive, kóicha oñeiptyvõ um tapicha arapýreguape oike, ohecha ha ohendu hag̃ua oñe’ẽ jave mba’épa ojejapo ñe’ẽnguéra rehehápe ha mba’épa ojejapoveva’erã ko’ãva hekove puku hag̃ua.

PÑS omog̃uahẽ iñe’ẽarandu recharamomby Pilar Amandajépe

PÑS omog̃uahẽ iñe’ẽarandu recharamomby Pilar Amandajépe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra oñe’ẽkuri Ñembyaty Tembikuaa Ñemyasãihápe, ojejapova’ekue Amandaje Arýpegua Tembikuaareka rehegua 12-ha ryepýpe ha ombosako’íva Facultad de Ciencias, Tecnologías ha Artes oĩva Tetã Mbo’ehaovusu Pilar-pegua poguýpe.

 

Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, karai Arnaldo Casco Villalba ha mbohapehára Biera Yboty Cubilla, mokõive PÑS-pegua oĩ ñe’ẽmyasãiháramo ko ñembyatypy oikova’ekue Pilar távape.

 

Karai Arnaldo Casco oñe’ẽ umi hispanismo ojejuhúvare guaraní paraguayo-pe. Upéichante avei, Biera Cubilla oñe’ẽ mba’éichapa ingles ñe’ẽ ojehecha Paraguay paisaje linguistico-pe.

Revista Argentina-ygua omyasãi PÑS artículo tembikuaaareka rehegua

Revista Argentina-ygua omyasãi PÑS artículo tembikuaaareka rehegua

 

Pe artículo tembikuarekaregua oñembohérava “Téra teekuéra oiporúva tetãyguára ko’ág̃agua”, ombosako’iva’ekue Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ oĩva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ryepýpe, oñemyasãi revista El Toldo de Astier-pe, Facultad de Humanidades y Ciencias de la Educación rehegua, Universidad Nacional de La Plata ryepýpegua (Argentina).

 

Ko tembiapo ohechauka umi tapicha réra guaranímegua ojehaperekava’ekue, peteĩteĩ téra oguereko ijykére iñe’ẽasa, sapy’ánte kóva ha’e ñe’ẽasa literal, ha heta jey oĩ ohechaukáva mba’épa upe téra he’ise guarani rekopýpe. Upéichante avei, ojehechauka máva mávapa hína umi ñe’ẽ ojeiporuvéva, upéicha ojeikuaauka mávapa hína umi ñe’ẽ tetãyguára oiporuve ha oguerohoryvéva ñane retãme.

 

Ko’ãva ha ambueve marandu ko artículo rehegua ikatúta oñemoñe’ẽ ko revista ñandutiroguépe ha’éva: http://www.eltoldodeastier.fahce.unlp.edu.ar/numeros/numero29/sumario.

PÑS oĩta Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

PÑS oĩta Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua

 

Ag̃a 31 jasypa jave, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára karai Javier Viveros ha kuñakarai Rossana Bogado de Orué, omoakãva Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ, oñe’ẽta Ñe’ẽasa, Tapereka, Arandupyeta ha Ñe’ẽheta Rehegua Amandaje Porundyhápe, Oĩháme Tetãygua ha Pytagua, oikótava San Lorenzo távape.

Karai sãmbyhyhára oñe’ẽta Qom ñe’ẽryru rehe, mba’éichapa oñemba’apókuri hese ha upéichante avei mba’éparaka’e PÑS Rembiapo osẽ ha ojeikuaauka hag̃ua ko tembiapo porãite. Hákatu, moakãhára Rossana Bogado de Orué oñe’ẽta hembiasakuére, umi mba’eita ohasava’ekue umi ypykuéra aty ndive, ko’ýte umi mbya guaraní ha pai tavvyterã ndive.

Ko amandajépe oĩta heta tapicha katupyry tetã ambuegua, oñe’ẽtava heta mba’e ñe’ẽ reheguáva rehe, umíva apytépe oĩ ñe’ẽ rape’apo ha umi polítika ojeipor{uva tetã ambue rehe oñeñangareko hag̃ua ñe’ẽnguéra oguepotámava rehe.

Ko tembiapo, ombosakoíva Instituto Yvy Marãe’ỹ oñembohasáta upe aravoitépe Facebook rupive, upéicha ikatúta oapite tapicha arapyregua oike ipype ha ohecha ko’ã ñe’ẽmyasãi oñeñe’ẽhápe ñe’ẽnguéra ha arandupy reko rehe ha mba’éichapa oñeñangarekova’erã hesekuéra.

 

Tapicha’aty oiporavótava tembikuaareka ha’evéva 2024-pegua, jopói AranduPy ryepýpe oñembyaty ko árape

Tapicha’aty oiporavótava tembikuaareka ha’evéva 2024-pegua, jopói AranduPy ryepýpe oñembyaty ko árape

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sambyhyhára, karai Javier Viveros oñembyaty ko árape umi tapicha’aty oiporavótava tembikuaareka ha’evéva pe jopói AranduPy ryepýpe, umíva apytépe ojejuhu Tadeo Zarratea, Domingo Aguilera ha Delicia Villagra-Batoux, ko’ápe oñembyaty hikuái ohesa’ỹijo hag̃ua umi jehaipy oñemog̃uahẽva’ekue rehe. Oñomongeta ha ojokupyty rire ojehai peteĩ acta oñemboguapyhápe tapicha ha’evéva hembiapópe réra ha péina ohupytýva jopói peteĩha ko tembikuaareka ryepýpe.

Ko tembikuaarekahára réra ojeikuaaukáta ág̃a arapoteĩ 8 jasypateĩ jave, Tembikuaarekahára Paraguaigua Ára jegueromandu’ahápe.

Skip to content