Skip to main content
PÑS mba’apoharakuéra oipytyvõ ñe’ẽasaháramo umi juez Corte IDH-gua oikũmby hag̃ua ypykuéra ñe’ẽ

PÑS mba’apoharakuéra oipytyvõ ñe’ẽasaháramo umi juez Corte IDH-gua oikũmby hag̃ua ypykuéra ñe’ẽ

Mokõi mba’apohára Paraguái Ñe’ẽnguéra Sambyhyhápegua (PÑS) oipytyvõ ñe’ẽasaháramo umi juez ouva’ekue ohesa’ỹijo hag̃ua mbohapy ypykuéra aty oikóva Chaco paraguayo-pe, Corte Interamericana de Derechos Humanos rérape, ko tembiapo rupive tuicha oñeipytyvõ ichupekuéra oñoikũmby ha ojokupyty hag̃ua umi ypykuéra ndive.

Rosana Bogado de Orué, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ ha  Ramón Barboza, Ypykuéra Ñe’ẽ  Ñeñongatu Mbohapehára, ohókuri PÑS rérape, karai sãmbyhyhára ojerovia ha ojerure rupi ichupekuéra oho hag̃ua oipytyvõ ko’ã aty tetã ambuegua ha umi ypykuéra aty Yakye Axa, Sawhoyamaxa, ha Xákmok Kásek oñoikũmby hag̃ua ha upéicha tosẽporãmbaite tembiapo omboguatáva hikuái.

Ko’ã mokõi mba’apohára ombohasa guaranígui castellánome, ha upéichante avei castellánogui guaraníme, ko’ã mba’apohára rembiapo tuichaitereimba’e oipytyvõgui umi ypykuéra oñe’ẽ hag̃ua iñe’ẽ teépe ha umi tetã ambuegua oñe’ẽvo avei ha’ekuéra oikũmbykuaa hag̃ua.

Ko’ã tapicha tetã ambuegua omyakã Corte IDH vicepresidente, ha’ehína karai juez Rodrigo Mudrovitsch oúva ñane retãme ojesareko ha ohesa’ỹijo hag̃ua ko’ã ypykuéra aty Chaco-pegua, 16 jasyporundy guive, 19 jasyporundy peve, ko tembiapo rupive ojehechakuaase oñemoañetépa Sentencias Internacionales (CICS) ojeruréva ko’ã ypykuéra atýpe g̃uarã.

Moakãharapavẽ Rosana Bogado omomba’eguasu ha ohechakuaa oñeñangareko ha oñemoañeteva’erãha ko’ã guarani ñe’ẽ puruhára derécho ñe’ẽ rehegua, he’i avei tuichamba’e ko’ãva oñe’ẽramo upe ñe’ẽ ojepokuaavévape, katu ko’ápe ojehechakuaa guarani ha’eha upe ñe’ẽ ojeiporuréva ñemongetarã, hákatu ha’ekuéra ha’ehahína sanapana ha exent.

«Ñe’ẽasahára ningo omba’apova’erã ombojekupyty ha ombojoaju hag̃ua  mokõichagua marandu, mokõi tembiasa ha temimo’ã guaranigua, ha’éva ypykuéra mbohapy atýpegua ha upéichante avei umi karai tetã ambuegua oúva ko’ã tekohápe ohechakuaa hag̃ua oñemoañetépa ko sentencia rembipota», he’i jey.

 

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽryru audiovisual aporãme

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo ñe’ẽryru audiovisual aporãme

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), lexicógrafa paraguaigua Estela Peralta ñepytyvõme, omba’apo oúvo peteĩ apopyrã neporãmba jepéva rehe oipytyvõtava ojeguereko hag̃ua peteĩ ñe’ẽryru audiovisual, ñepyrũrã oĩtava mbohapy ñe’ẽme; castellano, guarani ha lengua de señas paraguaya-pe.

Ko apopyrã ryepýpe, PÑS sãmbyhyhára, karai Javier Viveros oñembyaty ko árape kuñakarai katupyry lexicógrafa ha Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, karai Arnaldo Casco Villalba ndive, oñomongeta ha ombohape hag̃ua hikuái ko tembiporu porãite.

Ko tembiporu oñemohu’ã vove ojehupíta ñandutiroguépe opaite tapicha ha tetãyguára oiporu hag̃ua ohepyme’ẽ’ỹre mba’evete.

 

Primera Escuela Paraguaya de Sordos rérapegua og̃uahẽkuri PÑS rógape

Primera Escuela Paraguaya de Sordos rérapegua og̃uahẽkuri PÑS rógape

Ko pyharevépe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros rembiaporendápe og̃uahẽkuri Primera Escuela Paraguaya de Sordos Moakãhára, Lic. Patricia Ortigoza, ha mbo’eharakuéra Alba Benítez ha Soledad Talavera.

Ko ñembyatypy oñembosako’i Tapicha Ohendu’ỹva Yvy’ape Ari Arapokõindy ryepýpe, ñe’ẽmbyrã “Señas que comunican. La lengua de señas es un derecho. Sumate” ryepýpe.

PÑS rérape oĩkuri kuñakarai Zulma Trinidad, Departamento de Planificación, Promoción y registro de Intérpretes de Lengua de Señas-pegua ,karai Pablo Salinas,  PÑS Pytyvõharapavẽ, karai Alcibiades Britez Mba’apohára Moakãrapu’ãrã Moakãhára ha Laureano Lezcano, Temimoĩ Rekome’ẽmby  Moakãhára.

Ko atýpe oñeñe’ẽ avei oñemomba’eguasu ha ojehayhukava’erãha ko’ã tapicha ohendu’ỹva rekove, avei iñe’ẽ ha iñarandupy ha upéichante avei, maymave tetãyguára tojeroike ha tomba’apo oykeko hag̃ua ko’ã tapichápe ojeroike ha ija hag̃ua avei tekoatýpe opavavéicha.

Editorial Alianza ome’ẽ PÑS-pe ñe’ẽryru tomarãho rehegua

Editorial Alianza ome’ẽ PÑS-pe ñe’ẽryru tomarãho rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros-pe oñeme’ẽ ko araapýpe 30 aranduka umi mokõi tomo oguerekóva «Atybícha akylío bebyrpe», kóva ha’ehína ñe’ẽryru tomarãho ñe’ẽ rehegua, oguerekóva ñe’ẽndy Guillermo Sequera ha Rodolfo Ñutwyt Frete ombyaty ha oñongatuva’ekue. Ko’ã ñe’eryru omog̃uahẽ Editorial En Alianza, ha jasypa jave oñeme’ẽta ko’ãva umi tomarãho atýpe oiporu hag̃ua ko tembiporu porãite.

Kuñakarai Carmen da Costa de Galeano, editorial En Alianza moakãhára, ha umi proyecto interinstitucional gerente, karai Eduardo Gómez Fleytas, omog̃uahẽ ko árape jopópiramo PÑS sãmbyhyhárape ko’ã ñe’ẽryru, karai sãmbyhyhára oaguyjeme’ẽ ichupekuéra ko’ã mba’e porãite ojapóvare, kóva oipytyvõta rupi ypykuéra ñe’ẽ ha arandupy iñasãive hag̃ua.

Iporã ojeikuaa Editorial En Alianza oykeko mbareteha oúvo oñembokuatia  hag̃ua heta aranduka ypykuéra ñe’ẽ rehegua; ko’ãva apytépe ojejuhu ñe’ẽryru qom ñe’ẽmegua oñembokuatia ramóva, tembiapoguasu PÑS omoirũva’ekue ha ojeikuaauka potaitémava opavavépe.

PÑS oikuave’ẽ iñandutiroguépe heta ñe’ẽryru ha ambue tembiporu ñe’ẽ rehegua

PÑS oikuave’ẽ iñandutiroguépe heta ñe’ẽryru ha ambue tembiporu ñe’ẽ rehegua

PÑS oikuave’ẽ iñandutiroguépe heta ñe’ẽryru ha ambue tembiporu ñe’ẽ rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS), omba’apo kyre’ỹvo omyasãi ha omoherakuã hag̃ua opaite ñe’ẽ ojejporúva ñane retãme, omog̃uahẽ maymave pópe 11 ñe’ẽryru ogueroikéva ypykuéra ñe’ẽ, upéichante avei guarani ha castellano paraguayo rehegua. Ko’ã tembiporu ñe’ẽ rehegua ikatukuaa ojehecha ojehepyme’ẽ’ỹre mba’evete ojeikéramo https://spl.gov.py/diccionarios/ ñandutiroguépe.

Ojeguereko umi ñe’ẽryru peteĩ ñe’ẽmegua taha’e castellano paraguayo rehegua, ombosako’iva Academia Paraguaya de la Lengua Española (APARLE), ha guaranímegua Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ (GÑR) ombosako’iva’ekue.

Ko marandurendápe ojejuhu avei ñe’ẽryru nivaclé, ogueraháva avei ñe’ẽ castellano ha guarani ijykére; upéichante avei ñe’ẽryru manjui rehegua, iñe’ẽasa castellano ha guarani reheve.

Ojeguereko avei ñe’ẽryru ayoreo-español ha peteĩvape upe ayoreo oñembojoaju guaraní, castellano ha portugués ndive. Oĩ avei peteĩ ñe’ẽryru guaná-castellano-guaraní; kóva ko tembiapo ha’e upe ojehecharamovéva ha’erupi ypykuéra ñe’ẽ ikangyve ha oguepotámava.Ojejuhu avei ñe’ẽryru ypykuéra aty qom mba’éva oĩva mbohapy ñe’ẽme: qom-castellano-guaraní; upéichante avei, ojejuhukuaa ñe’ẽryru mokõi ñe’ẽmegua enlhet-español; ha mbohapy ñe’ẽmegua pãi tavyterã-guaraní-español, ha ñe’ẽndy yshir-español.

Iporã ojeikuaa ko’ã ñe’ẽryru apytépe oĩha heta oguerekómaha app, ikatúva oñemboguejy celular-pe ojehepyme’ẽ’ỹre hese mba’evete. Ko’ã ñe’ẽryru oñembohasa digital-pe Mag. Gundolf Niebuhr ñepytyvõme, upévare PÑS guive roaguyjeme’ẽ ichupe hembiapo porãite rehe.

Ko’ã 11 ñe’ẽryru ojeguerekómava ñandutiroguépe ohechauka mba’éichapa oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo, ojejepytaso mbarete ñe’ẽnguéra rehe ha mba’éichapa umi academia, lingüista, mbo’ehára, mayma ñe’ẽ rayhuhára omba’apo; peteĩteĩme PÑS guive romog̃uahẽ avei ore aguyjeme’ẽ ha rohechakuaa hembiapoita, oñeñangareko ha oñemombarete hag̃ua ñane ñe’ẽita iporãmbajepéva.

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri Festival Internacional Cine Ambiental ha Derecho Humano rehegua (FINCA.DH) 8-ha Paraguáipe ojejapóva

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri Festival Internacional Cine Ambiental ha Derecho Humano rehegua (FINCA.DH) 8-ha Paraguáipe ojejapóva

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, Javier Viveros oĩkuri 9-ha Festival Internacional Cine Ambiental ha Derechos Humanos  reheguápe(FINCA.DH) , oikova’ekue Centro Cultural de España Juan de Salazar rógape, Paraguaýpe opytáva.

 

Ko aty ombosako’ikuri Instituto Multimedia DerHumALC (IMD) ha oipytyvõ ichupe Embajada Suiza ha Canadá-ygua oĩva Paraguáipe, ombyatyva’ekue umi tapicha ohayhúva ta’ãngamýi, tekoha avei yvypóra derécho. Ko ñembyatypy oñepyrũkuri 18:00 aravo jave, oñepyrũ umi tapicha ombosako’i ha embajada rerapegua ñe’ẽ ndive, ko’ãva omomba’eguasu ko aty oipytyvõ rupi ojehechakuaa hag̃ua umi apañuái oikóva ñande rekoha ha tekoatýpe, ta’ãngamýi rupive. Ko arýpe, FINCA.DH rupive ojeheka mayma tapicha tohechakuaa ha toñakangeta umi mba’e oikóvare yvy’ape ári ha umi tekoha oikotevẽvéva rupi.

 

 

Ko aty ñepyrũmbýpe ojehechauka mbohapy película recharamombýva: “Río Arriba” (Paraguay 2018) Amancay Stumpfs réra ñemomorãvo, “Taiñ Rvpv” (Canadá 2021) ohechaukáva umi ypykuéra aty ñeñorairõ iderécho rerehápe ha  “Ala Kachuu” (Suiza 2021) ohechaukáva umi novia Asia-pegua oñemokañýva rembiasakue. Ko’ã película ojehechaukava’ekue og̃uahẽ porãiterei mayma ohechava’ekuépe ha oheja avei pa’ũ ojehechakuaa hag̃ua mba’éichapa ’jokupyty tekoha rehe ñangareko ha yvypóra derécho ñemoañete.

“Palabras Madres” ombyaty umi aty ha tekohápe ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive

“Palabras Madres” ombyaty umi aty ha tekohápe ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive

Arapo 5 jasyporundy jave, oikókuri CAF rógape, opytáva Paraguay távape peteĩ atyguasu oñembohérava “Palabras Madres”, oñembosakoíva Decenio Internacional de las Lenguas Indígenas. Ko aty ombosako’iva’ekue Embajada de Canadá ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Paraguái retãmegua rupive, oñembojoajuse umi ypykuéra aty ha rekoha, ypykuéra mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty rupive oñemomba’eguasúvo mokõive tetã rekojoparaeta ha mba’eporãita.

 

Ko’ápe ijaty heta ñe’ẽpapára ha temiporãhára ypykuérava Paraguái ha Canadá-ygua, omog̃uahẽva’ekue ojupe hembiapo ha hemimo’ã, mba’éichapa oñeñangareko ha oñemomba’eguasuva’erã ypykuéra ñe’ẽ ha’ehaguére tuichamba’e hekotee ha iñarandupýpe g̃uarã. Umi tapicha oĩva’ekue apytépe oĩ ñe’ẽpapára ohechaukava’ekue hekoha rekotee ha rembiasaita, ombojoajúvo avei umi ñe’ẽ omog̃uahẽva ko’ã ypykuéra aty rekombarete.

 

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros ha Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãrahapavẽ, Rossana Bogado de Orué oĩkuri ko atyguasúpe omomba’eguasúvo ko’ãichagua tembiapo oñemombarete hag̃ua tembiapojoaju opaite ypykuéra aty apytépe. Upéichante avei, upe tembiapoguasúpe ojehechauka ta’ãnga mbosa’yhára Canadá-ygua Bill Reid comunidad Haida-pegua mba’e’apoporãmby, hembiapokuéra ombojoaju jepokuaa ha tekopyahu, ojehechaukávo kóicha ypykuéra aty ojokupyty mbareteha tekoha ha ijereregua ndive.

 

 

Palabras Madres” ha’ekuri peteĩ tenda oñembohasahápe ojupe arandupy ha mba’e’apoporãmby omombaretevéva mokõive tetãme omyasãi ha ohechauka hag̃ua umi ypykuéra ñe’ẽ. Umi tapicha oĩva’ekue ko atyhápe oguerovy’a ha ohecharamo umi mba’e’apoporãmby ha ñe’ẽpoty ha’ehaguére upe mba’e ombojoajúva ikorasõ ha hekohakuéra, oñemomba’eguasúvo tembiapojoaju oñeñangareko ha ojeguereko katui hag̃ua ñe’ẽ ha hekoteekuéra.

PÑS og̃uahẽkuri Pilar tavaópe ombohape hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu

PÑS og̃uahẽkuri Pilar tavaópe ombohape hag̃ua ñe’ẽnguéra jeporu

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda oñemopyenda potávo, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra og̃uahẽkuri Pilar tavaópe oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra.

 

Tavao pytyvõhára, Patricia Zarza Alliana, ha Tekombo’e moakãhára, Laura Mabel Santacruz, omog̃uahẽ hembiapo rendápe PÑS Mba’apohára Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza-pe.

 

Ko ñembyatypy aja, oñeñe’ẽ mba’éichapa umi léi ha mbojojaha ñe’ẽnguéra rekoguatarã oñakãrapu’ã oúvo ñe’ẽnguéra rehehápe, ha oikuaauka avei mba’e mba’épa peteĩteĩ temimoĩmby iklatu oikuave’ẽ ambuépe, mba’épepa PÑS oipytyvõkuaa ko tavao rembiapo osẽ porãve hag̃ua.

 

Pytyvõharapavẽ he’i omba’aposeha ko’ã tetã rembiaporãite ñe’ẽnguéra ñemombareterã rehehápe ha avei omongu’etaha opaite mba’e tekotevẽva oñemopyenda hag̃ua Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ha mba’apohára omyakãtava ko temimoĩmby vore tavao ryepýpe.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo tetãpýre oñemyasãi hag̃ua ñe’ẽkõi tee ha upéichante avei Léi 6530 ombohapéva iñe’ẽngúva ñe’ẽ jeporu, ha tembiapoukapy hesegua.

Ikatu gueteri eñemboheraguapy reike hag̃ua programa de intercambio SUSI-pe, Estados Unidos-pe oikótava

Ikatu gueteri eñemboheraguapy reike hag̃ua programa de intercambio SUSI-pe, Estados Unidos-pe oikótava

Estados Unidos Embajada, oĩva Paraguáipe oipepirũ umi kuña oñemoarandúva mbo’ehaovusúpe taha’e afroparaguaya térã ypykuéra atýpegua oikesévape Programa de Intercambio SUSI-pe (Study of the U.S. Institutes), oñembosakoíva umi temimbo’e ha’evévape g̃uarã. Ko mbo’epyrã hecharamomby oikuave’ẽ peteĩ mbo’esyry mbyky oikótava 5 arapokõindy pukukue Estados Uidos retãme, ombojoajúva tekombo’e ha katupyry oñemyakã hag̃ua atykuéra.

Programa SUSI rehegua:

Instituto de Estudios Estadounidenses Estudiantes Líderes-pe g̃uarã oñembosako’i umi temimbo’e oikumby hag̃ua tembiasakue ha mba’éichapa umi kuña ha’éva líder Estados Unidos retãme oipytyvõ tetã remimoĩmbýpe. Upéichante avei, umi mbo’epy yképe, ko apopyrã ogueroike jeho ha ñeg̃uahẽ umi atýpe, ñembyaty umi tapicha lider-va ndive ha tembiapo arandupy reheguápe jeike, oñeikuave’evo umi tapichápe tembiasa ohecharamo ha imandu’a hag̃ua akóinte ohasava’ekue.

Ojehechakuaava’erã Ko Apopyrã rehegua:

Ipukúta: 5 arapokõindy

Araka’épa: 11 jasyteĩ, 15 jasykõi meve, 2025 arýpe

Mávapé g̃uarãpa: Kuña mbo’ehaovusúpe oñemoarandúva taha’e afroparaguaya térã ypykuéra atygua, oguerekóva 18 ary guive, 25 ary peve.

Oñeikotevẽva: Taha’e temimbo’e mbo’ehaovusugua ko’ág̃aite ojehekombo’éva, tohechauka ikatupyryha aty ñemoakãme ha taha’e afrodescendiente térã ypykuéra atygua.

Araka’e pevépa eñemboheraguapykuaa:

Umi tapicha oikeséva ikatu oñemboheraguapy arateĩ 22 jasyporundy 2024 mboyve, 23:59 aravo peve.

Mba’éichapa reikekuaa:

Reike hag̃ua Programa SUSI-pe, umi tapicha omyanyhẽva’erã peteĩ formulario oĩva: https://bit.ly/ConvocatoriaSUSI-2025 ñandutiroguépe. Tekotevẽ rehesa’ỹijopaite umi mba’e ojeruréva ha tereguerekopaite um mba’e ojejeruréva jeiporavorã.

Reikuaasevéramo:

Oiméramo nahesakãmbái ndéve ko apopyrã, umi mba’e ojejeruréva ha mba’éichapa ikatu eñemboheraguapy reike hag̃ua ikatukuaa reike EducationParaguay@state.gov ñandutiroguépe.

PÑS oikuaauka ojepytaso mbareteha tembiaposakã rehehápe, ohupytývo 100% umi tembiapo ojapova’erã Léi Ppy 5282/14 tetã marandu ha temimoĩmby rembiaposakã ojerureháicha.

PÑS og̃uahẽ Yvyporareko ha Tekombo’e Rembikuaa Mbo’ehaoite, Tetã   Mbo’ehaovusu Pilar-pegua oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽ jeporúpe

PÑS og̃uahẽ Yvyporareko ha Tekombo’e Rembikuaa Mbo’ehaoite, Tetã Mbo’ehaovusu Pilar-pegua oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra ñe’ẽ jeporúpe

Oñeg̃uahẽkuri Yvyporareko ha Tekombo’e Rembikuaa Mbo’ehaoite, Tetã   Mbo’ehaovusu Pilar-pegua rógape ikatuhag̃uaicha oñeñe’ẽ ha oñembohape ichupekuéra ñe’ẽnguéra jeporúpe.

 

PÑS Mba’apohára, Esmilse Ramírez ha Karin Mendoza oñe’ẽkuri Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua, Léi 6530/20 Lengua de Señas rehegua ha upéichante avei Tembiapoukapy 9274/23 rehe, oñemombarete ha oñeñangareko hag̃ua ñane retã ñe’ẽita rehe.

 

Mba’apoharakuérape omog̃uahẽkuri hembiaporendápe  kuñakarai Cecilia Aguilera, mbo’ehaoite motenondehára, omoirũ ichupe Liz Brizuela, moakãhára tekombo’eregua,  avei Mauro Armoa, Mba’apohára Ñepytyvõrã Mbohapehára, Lourdes Ocampo, mbo’ehára opaite aravogua ha Miryam Franco, mbo’ehára castellano – guaranimegua.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguatáva oñeg̃uahẽvo tetã mbo’ehaovusuháre ojejapo oñemombareteve hag̃ua ñane retã ñe’ẽkõi, avei oñemyasãi hag̃ua Léi 6530/20, lengua de señas rehegua ha decreto reglamentario hesegua.

 

Upe ñembyatypýpe oñeñe’ẽme’ẽ oñemopyendátaha Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ko mbo’ehaoite rógape ha Apoukapy 1024 rupive ojejerure tojehai guaraní ñe’ẽme pe mbo’ehaovusu rembiapopaha ñemombykypy.

Skip to content