Skip to main content
Oñemba’apo mbarete Villarrica tavaópe  mokõive ñe’ẽ tee ojeporumeme hag̃ua ojoykére.

Oñemba’apo mbarete Villarrica tavaópe mokõive ñe’ẽ tee ojeporumeme hag̃ua ojoykére.

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ñepytyvõmby ryepýpe, PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Villarrica tavaópe ombohape hag̃ua tembiaporãita.

Karai Magin Benítez, tavao mburuvicha ha hembiapo irũnguéra Jorge Vazquez, Jacinta Adorno, Leonora Vera ha Florencia Ortiz, omog̃uahẽ hembiaporendápe PÑS mba’apohára Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza-pe.

Ko atýpe oñeñe’ẽ mba’éichapa leikuéra oykeko mbarete oúvo ñe’ẽnguérape. Upéichante avei, oñeñe’ẽ mba’éichapa oñemba’apo ojejúvo ñe’ẽnguéra rehehápe, mba’éichapa oñomoirũkuaa tavaópe oñemombareteve hag̃ua umi ñe’ẽ jeporu ha PÑS-pa mba’éicha oipytyvõkuaa ichuepekuéra.

Tavao mburuvicha omombe’u hembiasakue tetã ambuépe ha hasyha avei ojehupyty hag̃ua tetã kuave’ẽmby umi ñe’ẽ ñanemba’e’ỹvape. He’i avei omombareteseha hembiapotee tavao renondépe oñeñangareko hag̃ua ñe’ẽita rehe.

Ñembyatypy aja, María Constancia Benítez, diputada oĩva Guairá rérape, omomba’eguasu ko’ã tembiapojoaju oñepytyvõ hag̃ua tavayguápe ha ojerure toñemba’apo ko’ã mba’épe.

Ko’ã tembiapo ojejapo ojejúvo ñane retã ñe’ẽkõi ñemombareterã ryepýpe ha Léi 6530 Lengua de Señas rehegua jeikuaauka ha ñemyasãirã.

Ñemba’apo Universidad Nacional de Villarrica del Espíritu Santo-pe

Ñemba’apo Universidad Nacional de Villarrica del Espíritu Santo-pe

PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ kuri Universidad Nacional de Villarrica del Espíritu Santo rógape oñemba’apo joaju hag̃ua ñe’ẽnguéra rehehápe, ñoñe’ẽme’ẽ ñopytyvõrã ñemboheraguapy rupive.

Ko atýpe oĩkuri Evangelina Cristaldo Deni, oĩva karai rector rerápe ha mbo’ehára Daxi Duarte, omombe’uva’ekue mba’e mba’épa oñemboguatáma ojejúvo oñondive ha mba’e mba’épa tekotevẽ gueteri ojejapo ha mba’érehepa iporãva’erã oñemba’apove.

PÑS rérape ohókuri Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza omog̃uahẽva sãmbyhyhára rembipota oñemombarete hag̃ua tembiapojoaju ha upekuévo avei ñe’ẽita oñeñangareko ha oñemyasãi hag̃ua.

Ko tembiapo ojejapo ñane retã ñe’ẽkõi ñemombareterã ryepýpe ha Léi 6530 Lengua de Señas rehegua jeikuaauka ha ñemyasãirã.

PÑS  ha INAPP oñembyaty  guarani ñe’ẽ mbo’esyry ñembosako’irã

PÑS ha INAPP oñembyaty guarani ñe’ẽ mbo’esyry ñembosako’irã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ha Instituto de la Administración Pública del Paraguay (INAPP) oñembyatýkuri ombosako’i hag̃ua oñondive guarani ñe’ẽ mbo’esyry tetã mba’apohára ha mayma tetãyguárape g̃uarã.

PÑS rembiaporendápe oñembyaty ko’ã mokõi tetã remimoĩmby ha oñondive oñe’ẽme’ẽ omopñepyrũ hag̃ua mbo’esyry oñembo’e hag̃ua guarani ñe’ẽ. Ko mbo’esyry rupive oñemombaretese guarani ñe’ẽ jeikuaa ha jeporu, taha’e tetã mba’apohára ha tetãyguára oñemoarandusévape g̃uarã.

Ko ñembyatypýpe oĩkuri Rossana Baez, INAPP moñondivehára; Marcelo Silva, INAPP rerapegua avei; Javier Viveros, PÑS sãmbyhyhára; Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãkarapavẽ; Arnaldo Casco, Ñe’ẽnguera Rapereka Moakãharapavẽ; ha Saturnina Diaz, Temimoĩmbykuéra Ndive Joajuha Mbohapehára oĩva PÑS rérape.

Ñeẽ’jovake Feria Internacional del Libro-pe oñehesa’ ỹijo hag̃ua mba’eichapa oñemboguata ha oñemombaretéta aranduka ñemoñe’ẽ

Ñeẽ’jovake Feria Internacional del Libro-pe oñehesa’ ỹijo hag̃ua mba’eichapa oñemboguata ha oñemombaretéta aranduka ñemoñe’ẽ

Ko 5 arapoteĩ jave, Centro de Convenciones Mariscal rógape, Feria Internacional del Libro ryepýpe, oikóta ñe’ẽjovake oñembohérava “Construyendo Puentes hacia nuevas Políticas del Libro y la Lectura”. Ko atýpe oĩta tapicha katupyry tekombo’e ha arandupy reheguáva oñe’ẽ ha ohesa’ỹijo hag̃ua Léi 7140/23 “Fomento de la Lectura y el Libro” rehe oñe’ẽva, taha’e tekome’ẽmby, ñe’ẽ tekombo’e ha arandupy ryepýpe.

Umi tapicha oĩtava ryepýpe ojejuhu Ana Mello, Tekombo’e ha Tembikuaa rerapegua, Moncho Azuaga, Tetã Arandupy Sãmbyhyha rerapegua ha Premio Nacional de Literatura 2023 ohupytyva’ekue; ha Arnaldo Casco Villalba, Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãharapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ryepypegua.

Ko ñe’ẽjovaképe oñombyatýta oñeñe’ẽ hag̃ua mba’e mba’epa tekotevẽ ojejapo ojehayhuka ha oñemyasãi hag̃ua aranduka ñemoñe’ẽ ha mba’e tetã rembiaporãitápa avei oñemboguatava’erã Paraguáipe ojehupyty hag̃ua aranduka ha ojehayhu ha oñemoñe’ẽse hag̃ua.

Ko aty oñembosako’i opavavépe g̃uarã ha ndojehepyme’ẽmoãi mba’evete ojeike hag̃ua ha oñepeipirũ mayma omomba’eguasúva arandupy ha tekombo’e ñemyasãi ou hag̃ua.

Oñemohu’ã Itápe mbo’esyry lengua de señas paraguaigua rehegua

Oñemohu’ã Itápe mbo’esyry lengua de señas paraguaigua rehegua

Mesa Tekoaty Ñangarekorã jeykekorã ryepýpe, PÑS oykeko mbarete avei mbo’esyry lengua de señas paraguaigua rehegua, ojejapova’ekue Itápe. Ko mbo’esyrýpe oñemoarandu 84 temimbo’e, jasypoteĩ aja oñembokatupyryva’ekue lengua de señas oikuaa ha oiporu ñepyrũ hag̃ua.

Ko mbo’esyry omotenonde oñondive Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Central tavusuo ha Itá tavao. Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ kuñakarai Celia Godoy ha Lengua de Señas Moakãhapavẽ mba’apoharakuéra omoirũkuri ko’ã mbo’esyry.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omboguata oúvo ko’ã tembiapo oykeko ha omoirũvo apopyrãnguéra umi 22 táva Sistema de Protección Social omotenondeva’ekue ha upéichante avei Léi 6530 lengua de señas rehegua ojeikuaauka hag̃ua.

Oñemba’apo mbarete ojejúvo guaraní ñe’ẽ oñemombarete hag̃ua AUGM-MERCOSUR-pe

Oñemba’apo mbarete ojejúvo guaraní ñe’ẽ oñemombarete hag̃ua AUGM-MERCOSUR-pe

Cátedra de Lengua Guaraní de la Asociación de Universidades Grupo Montevideo (AUGM) – MERCOSUR Consejo Académico-gua oñembyaty mokõiha jey ha upépe oñemboguapy umi temimoĩmby’aty rembiaporape ary 2024-pe g̃uarã, oñemombarete ha oñemyasãi hag̃ua guaraní ñe’ẽ tetã jerére.

AUGM Cátedra Guarani rehegua ha’ehína oñombyatyhápe tekombo’ehára, tembikuarekahára, tapicha’aty, tendagua aty ha umi oguerekótava ipópe tetã rembiaporãite ñembosako’i, ñomoirũrekópe ha ojepytaso mbaretévo hikuái ñepytyvõmby rehehápe, ikatu hag̃uáicha oñemombarete tekombo’e, tembikuaareka ha kuaapyasãi, ojeguerojera ha oñemyasãi hag̃ua marandu oipytyvõ mbaretétava opaite mba’e guarani ñe’ẽ ha arandupy ñepytyvõrã.

PÑS oĩkuri ñembyatypy umi mesa tekoaty ñangarekorã punto focal reheguávape.

PÑS oĩkuri ñembyatypy umi mesa tekoaty ñangarekorã punto focal reheguávape.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oĩkuri ñembyatypy Unidad Técnica Gabinete Social, Tetã Mburuvicharenda rehegua ombosako’iva’ekue, arapoteĩ 28 jasypoteĩ jave, oñemog̃uahẽhaguépe opaite mba’e temimoĩmbykuéra ohupytyva’ekue tetã rembiaporãite tekoaty ñepytyvõrã ñemboguata ryepýpe, umi 22 Plan de Acción Territorial (PAT) Mesa Ñangarekorã Reheguáva oñemopyendava’ekue umi táva hetavehápe tekomboriahu, oñemomba’e ha oñemotenondéva ko tembiapo Sistema de Protección Social rehegua ñepyrũmbýpe.

Karai Héctor Cárdenas Molinas, UTGS Moakãharapavẽ, omoakãkuri ko aty ohenoiva’ekue umi 40 tetã remimoĩmby punto focal-kuérape ha omba’apova’ekue ombohovái hag̃ua umi tekotevẽmby aponde’ápe oñemboguapyva’ekue.

Cárdenas, oñe’ẽ pe tembiporupyahu oiporavo, omohenda ha oipytyvõva ojeike ha hag̃ua umi tekotevẽmby ha tembiaporã oñemboguapýva PAT-pe.

Uperire, omog̃uahẽ avei Santiago Peña, Tetã Mburuvichavete marandu ojeruréva oñemba’apo kyre’ỹ hag̃ua tetã remimoĩmbykuéra ojokupyty ha oñomombarete hag̃ua oipytyvõ ha ombohovái hag̃ua tetãyguára oikotevẽvéva remikotevẽ.

Imandu’a jey avei Ministerio de Desarrollo Social Motenondeha ñe’ẽ rehe, ha’éva avei Gabinete Social Moñondivehapavẽ ha Motenondehára, ha’e ojerure toñemoirũ mburuvichakuéra tavaygua ha tapicha’aty rerapegua ndive, ikatu hag̃uáicha umi ñepytyvõmby oikuave’ẽva ko’ã apopyrãnguéra tekoatyregua tog̃uahẽ hetave tetãyguárape tetã pukukue javeve.

Cárdenas oikuaauka avei ko’ág̃a guive umi tembiapo jesareko, ñehesa’ỹijo ha tembiapora’ã rehegua ojejapo katuítama ha ojejapo pya’e ha hendapete, kóicha

Oñemba’apo mbarete mokõive ñe’ẽ tee ojeporujoja hag̃ua Caacupé tavaópe.

Oñemba’apo mbarete mokõive ñe’ẽ tee ojeporujoja hag̃ua Caacupé tavaópe.

Umi tembiapo oñemboguatáva ojejúvo oñemopyenda hag̃ua Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ryepýpe, PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Caacupé tavaópe.

Diego Riveros, tavao mburuvicha ha hembiapo irũnguéra María Garcia ha Rosa González omog̃uahẽ tavaópe umi mba’apohára Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza ohóva PÑS rérape.

Ko ñembyatypýpe oñemomarandu mba’e mba’épa ojejapo ojejúvo ñe’ẽnguéra rehehápe. Upéichante avei, oñeñe’ẽ umi tembiaporaperã rehe ikatúva oñemboguata oñemombareteve hag̃ua tavao rembiapotee ha upekuévo mba’éichapa avei PÑS oipytyvõkuaa ichupekuéra.

Tavao mburuvicha he’i ohechakuaaha mba’épa he’ise ñane retã rekotee ha upévare oykeko mbaretéta tetã rembiaporãite oñemombarete hag̃ua ñande rekotee ha ñe’ẽnguéra upe tendápegua.

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo oñemombarete hag̃ua ñane retã ñe’ẽ tee ha oñemyasãi hag̃ua avei Léi 6530, lengua de señas rehe oñe’ẽva.

Oñemba’apo Guairá tavusuópe ñe’ẽ tee mokõivéva ñemombareterã

Oñemba’apo Guairá tavusuópe ñe’ẽ tee mokõivéva ñemombareterã

Umi tembiapo oñembosako’íva Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda ñemopyendarã ryepýpe, PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Guairá tavusuópe.

Ko ñembyatypy aja, oñemomba’eguasu tavusuo rembiapo ha mba’épa avei ojapo oúvo tavakuéra ñepytyvõrã, upéichante avei mba’éichapa oñatende iñe’ẽme umi tapicha oúva rehe. Avei, oñeñe’ẽ mba’e mba’épa tavusuo remikotevẽnguéra ha mba’épa ojapova’erã oñemombareteve hag̃ua umi temimbo’e katupyry ñe’ẽ rehegua viru ojeguerekóva upeva’erã rupive.

Tekombo’e ha Arandupy Sãmbyhyha omyakãva karai Eliesser Schäffer Pereira, omog̃uahẽ hembiaporendápe ko’ã mba’apohárape. Oĩkuri avei karai Amílcar Antonio Fernández, Asuntos Indígenas omyakãva. Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rérape oĩkuri Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza.

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo oñemombarete hag̃ua ñane retã ñe’ẽ tee ha oñemyasãi hag̃ua avei Léi 6530, lengua de señas rehe oñe’ẽva.

«Mbohapy ñandu» jeikuaauka Feria Internacional del Libro-pe

«Mbohapy ñandu» jeikuaauka Feria Internacional del Libro-pe

Humberto Rubín kotyvusúpe, Feria Internacional del Libro (FIL) Paraguaypegua ryepýpe ojeikuaauka mombe’urã mitãme g̃uarã «Mbohapy ñandu», Arturo Aguirre ha Verapy Ferreira rembiapokue, mokõivéva 11 ary oguerekóva.

Ko microrrelato ojeikuaauka ñepyrũva ha ojeguerorohýva feria ryepýpe ojehechakuaa ñe’ẽreko mombareterãramo Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rupive. «Mbohapy ñandu» ha’ehína peteĩ tembiapo omokyre’ỹ ha ombovy’átava mitãnguérape ha oipytyvõta avei oñemombarete ha oñeñangareko katui hag̃ua guaraní ñe’ẽ ñe’ẽporãhaipyre mitãme g̃uarã rupive.

Feria Internacional del Libro ojejapóva Paraguaýpe ha’e peteĩ tembiapoguasu oipytyvõva arandupy ha ñe’ẽporãhaipyre ñemyasãirã.

Skip to content