Skip to main content
PÑS ha Atlas oñomoirũ omyasãi hag̃ua tembikuaareka ñe’ẽ rehegua.

PÑS ha Atlas oñomoirũ omyasãi hag̃ua tembikuaareka ñe’ẽ rehegua.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ha Editorial Atlas oñomoirũ omyasãi hag̃ua mokõi (2) tembikuaareka ñe’ẽ rehegua iporãmbajepéva. Ñoñe’ẽme’ẽ rupive, oñembokuatia mokõi tembiapo jeporekapyre peteĩva ñe’ẽnguéra rapereka rehegua ha ambuéva katu ypykuéra ñe’ẽ Paraguaipegua ñeñongatu ha ñemombareterã rehegua.

 

Peteĩva upe tembiapo oñembohérava «Análisis de los guaranismos en el Diccionario del castellano paraguayo (DCP, versión impresa 2017) ha Diccionario de la lengua española (DLE, versión digital 2021)» ojapókuri Ñe’ẽnguéra Rapereka Moakãhapavẽ. Ko tembiapópe ojehechakuaa umi ñe’ẽ guaraníme oĩva DCP ryepýpe, umíva apytépe oĩ oguereko ha avei ndoguerekóiva iñe’ẽrapo ha umi marandu oñembojekupyty DEL ndive. Ko tembiapo tuichamba’e oipytyvõgui oñeikũmby hag̃ua mba’éichapa guaraní ñe’ẽ ojeroike avei castellanoparaguayo-pe ha upévare ojegueroike avei umi ñe’ẽryru español reheguápe.

 

Tembikuaareka mokõiha héra «Guaná Mombe’upy», kóva ojapókuri Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ, ko tembiapo porãite osẽ PÑS mba’apoharakuéra rupive ojepytaso mbaretéva Guaná ñe’ẽ ñeñongatu ha ñemombareterã rekávo, kóva ha’erupi peteĩva umi ñe’ẽ oguepotámava Paraguáipe. Ko apopyrã, oñemoñepyrũva’ekue 2013-pe ombyatypaite umi aty Guana-pegua rembiasakue. Ko’ã marandu ha’ekuéra omombe’u ha ombohasava’ekue oñemboguapypaite peteĩ arandukápe tuichaitereimba’éva arandupy ha ñe’ẽnguérape g̃uarã, Ko tembiporu oipytyvõta oñemombareteve hag̃ua mitã ha mitãpyahu Guaná rekotee, oikuaakuévo ijarýi, isy ha ituvakuéra rembiasakue.

 

PÑS oaguyjeme’ẽ Editorial Atlas-pe oykeko rehe ko’ã tembikuaareka oñemyasãi hag̃ua oipytyvõta rupi oñemoñe’ẽ ha oñeñakãngetave hag̃ua ñane ñe’ẽ rekovére.

PÑS oĩta ñe’ẽ myasãiháramo Tetãita Amandajépe

PÑS oĩta ñe’ẽ myasãiháramo Tetãita Amandajépe

Ñe’ẽnguéra Rapereka Mokãharapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apohára karai Arnaldo Casco Villalba, oĩta ñe’ẽ myasãiháramo V Congreso Científico Internacional de la Red de Investigadores Latinoamericanos (Redilat) 2024-pe, oikótava ág̃a 22 jasypokõi guive, 26 jasypokõi meve ha ojehechakuaáta Redilat YouTube rupive.

 

PÑS moakãharapavẽ oñe’ẽta «Análisis de los hispanismos en el Diccionario de la lengua guaraní del Paraguay (versión corregida y aumentada, 2021)» rehe, kóva ko tembiapo omohu’ãkuri ko moakãhapavẽ mba’apoharakueravoi.

Oñeg̃uahẽ Misiones tavusuópe oñemombarete hag̃ua mokõive ñe’ẽ tee

Oñeg̃uahẽ Misiones tavusuópe oñemombarete hag̃ua mokõive ñe’ẽ tee

Umi tembiapo oñemboguatáva ojejúvo ojeykeko hag̃ua umi Unidades de Asuntos Lingüísticos (UAL) oñemombareteve hag̃ua, PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Misiones tavusuópe.

 

Ko ñembyatypy aja, ojehechakuaa ko tavusuo rembiapo ha mba’eichaitépa omba’po itavakuéra ndive, avei mba’éichapa ha’ekuéra ombohovái iñe’ẽme oúvape. Upéichante avei, oñeñe’ẽ tavusuo remikotevẽmby rehe ha mba’épa ojapo gueteriva’erã oipytyvõ hag̃ua temimbo’ekuéra ikatupyryve hag̃ua ñe’ẽnguérape.

 

Kuñakarai Marcia Carolina Servín Ríos, Arandupy sãmbyhyhára, Juan Milcíades Cuevas Tekombo’e sãmbyhyhára ha Luz Giménez, Políticas Públicas sãmbyhyhára, omog̃uahẽ hembiaporendápe PÑS rérape ohóva. Mba’apohára PÑS-ygua apytépe oĩkuri Esmilse Ramírez, Walter Gómez ha Karin Mendoza.

 

Ko’ã tembiapo oñemboguata ojejúvo oñemombarete hag̃ua ñane retã ñe’ẽ tee ha Léi Ppy 6530 lengua de señas rehe oñe’ẽva.

Ñepepirũ ousévape atyguasu oñeñe’ẽtahápe mombe’urã guaraní-castellano, mitãme g̃uarã rehe.

Ñepepirũ ousévape atyguasu oñeñe’ẽtahápe mombe’urã guaraní-castellano, mitãme g̃uarã rehe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, San Lázaro tavao ñepytyvõme ojapóta peteĩ atyguasu mombe’urã guaraní-castellano rehegua, mitã oguerekóva 8 ary guive, 13 ary peve g̃uarã oñembosakoíva. Ko atyguasu oikóta ág̃a 20 jasypokõi jave, 08: 30 aravo guive san Lázaro tavao kotyvusúpe.

 

Ko atyguasu omyakãta Mgtr. Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, upe atýpe ha’e omog̃uahẽta ikuaapy ha hembiasakue mombe’urã apópe. Ko tembiapo rupive oñeipytyvõta mitãnguérape oguerojera hag̃ua iñapytu’ũroky ha ikatupyry jehaípe g̃uarã, upekuévo avei omomba’e ha ohayhúta aranduka ñemoñe’ẽ imitã guivéma.

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ijaguara ikatúgui oikuave’ẽ ko’ãichagua tembiapo oporohekombo’e ha ohayhukáva ñemoñe’ẽ, avei oipytyvõva arandupy ha tekombo’e ñeakãrapu’ãrã.

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo Luque tavaópe Léi Ñe’ẽnguéra rehegua ñemoañeterã

Oñemba’apo kyre’ỹ ojejúvo Luque tavaópe Léi Ñe’ẽnguéra rehegua ñemoañeterã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ Celia Godoy omotenondéva og̃uahẽkuri Luque tavaópe oipytyvõ hag̃ua ichupekuéra. Ko ñepytyvõmby oiko Léi 4251/10 Ñe’ẽnguéra rehegua ha Léi 6530/20 Lengua de Señas paraguaigua ñemoañeterã ryepýpe.

 

PÑS mba’apoharakuéra og̃uahẽ Luque tavaópe oipytyvõ ha ombokatupyry hag̃ua Unidad de Asuntos Lingüísticos (UAL)-pe, ikatu hag̃uáicha oñemombarete upépe ñe’ẽnguéra jeporu taha’e mokõive ñe’ẽ tee, ko’ýte guaraní ha lengua de señas. Ko tembiapo rupive ojeheka toñemoañete ha toñemomba’eguasu tetãyguára derécho ñe’ẽ rehegua.

 

Moakãharapavẽ, omomba’eguasu ko ñepytyvõmby ojejapóva, kóva ha’e rupi tembiporu tuichamba’éva oñemoañete ha oñemboguata hag̃ua umi léi ñe’ẽnguéra rehegua ojeguerekóva. Upéichante avei, PÑS oñe’ẽme’ẽ jey akóinte omba’apotaha mayma tavao ndive iñe’ẽnguéra oñemyasãi ha oñeñangareko hag̃ua.

Osẽ porãmbaite atyguasu narrativa bilingüe rehegua oikova’ekue San Lázaro-pe.

Osẽ porãmbaite atyguasu narrativa bilingüe rehegua oikova’ekue San Lázaro-pe.

Arapokõi 20 jasypoteĩ jave, San Lázaro tavao kotyvusúpe oikókuri atyguasu iporãmbajepéva: Taller Narrativa Bilingüe rehegua, mitãme g̃uarãva, ombosako’íva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, San Lázaro távao ñepytyvõme. Ko aty oñepyrũva’ekue 08:30 aravo jave ombyaty heta mitã  oguerekóva 8 ary guive, 13 ary peve.

 

Ko atyguasu omyakãkuri Mgtr. Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, omombe’uva’ekue ikuaapy ha hembiasa mombe’urã mitãme g̃uarã apópe. Omoirũ ichupe hembiapo irũ Matias Medina, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñemyasãi ha Jekuaauka Mbohapehára.

 

Upe aty aja, mitãnguéra omongu’e iñapytu’ũ roky ha ikatupyrykue jehaípe, ha hi’ári avei oñembokatupyryve ha ohayhuve aranduka ñemoñe’ẽ.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohechauka omomba’apo kyre’ỹha oúvo ñane arandupykõi jeikuaauka ha ñemyasãi rehe.

Ojejapókuri mba’eporandu libre, previa ha informada sanapaná payvoma aty ndive.

Ojejapókuri mba’eporandu libre, previa ha informada sanapaná payvoma aty ndive.

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhápegua, omboguatákuri mba’eporandu libre, previa ha informada. Ko tembiapo oñemboguata oñehesa’ỹijo hag̃ua sanapaná payvoma aty rekopy ha iñe’ẽ jeporu opaite mba’épe ha opaite mba’erã umi aty Sanapaná / Nenlhet ryepýpe. Ko ñembyaty omyakã Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, kuñakarai Rossana Bogado de Orué ha omoirũ imba’apohára chupe Sonia Ávalos Ypykuéra Ñe’ẽ Oguepotáva Ñemoĩngove ha Ñemombaretejey Mbohapehára.

 

Umi aty ojehoha ryepýpe oĩkuri Anaconda, La Esperanza (7 Aldeas reheve), Karandilla Poty, Xamók Kasek ha Tres Palmas (Casanillo/Comunidad interétnica). Peteĩteĩ tendaygua omba’apo kyre’ỹ ko mba’eporandu apópe, omombe’úvo avei hembiasa ha ojejapova’erã tenonderã iñe’ẽ jeporu ha ñeñanagrekorã.

 

Ko’ã mba’eporandu aja, Karai Javier Encina omoirũ kyre’ỹ ko tembiapo, ha’ehína Organización de Comunidades Unidas Nenlhet (OCUN) mburuvicha. Ko tembiapo rupive oñeikũmbyse mba’eichaitépa ojeiporu ojejúvo sanapaná payvoma ñe’ẽ, upéichante mba’eichapa ojehechakuaava’erã tekotevẽmby ha tembiaporaperã  iñe’ẽ oñemyasãi ha oñeñangareko katui hag̃ua.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ome’ẽ jopóiramo heta aranduka San Lázaro arandukarendápe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ome’ẽ jopóiramo heta aranduka San Lázaro arandukarendápe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omog̃uahẽ heta aranduka Táva San Lázaro arandukarendápe. Ko jopói oñemog̃uahẽ tavao mba’apohára, tapicha tendagua ha arandukarenda mba’apohára renondépe.

 

Ko’ã aranduka oñeme’ẽva apytépe oĩ ojehaíva guaraní ha español-pe, ko’ãva ombotuicha ha ombojeguakave arandukaita oĩmavavoi upépe ha upekuévo oipytyvõ mbaretéta ojehupyty hag̃ua tekotevẽmby tekombo’e rehegua opaite tetãyguárape g̃uarã. Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ojepytaso mbarete oúvo tetã ñe’ẽnguéra oñemyasãi ha oñeñongatu hag̃ua.

 

Ko’ã aranduka ñeme’ẽ tuicha oipytyvõ oñemombareteve hag̃ua arandupy ha tekombo’e San Lázaro- távape, ha ohechauka avei Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ojepytaso katuiha ijykerekuéra ha hesehápe.

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri ñe’ẽ myasãiháramo AKA Amandaje 10-hápe

PÑS sãmbyhyhára oĩkuri ñe’ẽ myasãiháramo AKA Amandaje 10-hápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, karai Javier Viveros, oñe’ẽkuri AKA (Avañe’ẽ Kuaareka Aty) Amandaje 10-hápe “Ñe’ẽpoty Moñe’ẽasa, peteĩ tembiecharã ikatu’ỹvapa” (La Traducción de Poesía, ¿una misión imposible?) rehe.

 

Ko amandajépe ijaty heta tapicha katupyry oñe’ẽva heta ñe’ẽmbyrã rehe, ko’ãva apytépe oĩ ñe’ẽtekuaa ko’ág̃agua, ñe’ẽ retepy, jopara ha jehe’a jeporu, ñe’ẽndy jeporu tembikuápe ha guaraní ñe’ẽ rembiasakue. Umi marandu oñemyasãiva upe amandajépe omombe’upaite mba’eichaitépa oikove ha ojeporu ko’ág̃aramo ñane ñe’ẽ. PÑS sãmbyhyhára oñe’ẽ mba’éichapa ojejapo ñe’ẽasa ñe’ẽpotýpe ha omombe’u hembiasa ha hembipota ojehechakuaava’erã ani hag̃ua iñambue pe ñe’ẽpoty rekopy oñembohasa jave ambue ñe’ẽme.

 

AKA Amandaje 10-ha tuichamba’e oñemog̃uahẽ ha oñembohasa hag̃ua ojupe apytu’ũroky ha avei umi tapicha katupyry ha tembikuaarekahára oñopytyvõ hag̃ua guaraní ñe’ẽ ñe’ẽasa ha rechaukahápe.

Ojehechauka ñepyrũ aranduka GUANA MOMBE’UPY” Ypykuéra Aty Río Apa-pe

Ojehechauka ñepyrũ aranduka GUANA MOMBE’UPY” Ypykuéra Aty Río Apa-pe

Ojehechauka ñepyrũ ha oñeme’ẽ aranduka “GUANA MOMBE’UPY” rehegua Ypykuéra Aty Río Apa-pe. Ko aranduka oñeguenohẽ Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ rupive, oĩva Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ryepýpe, ohapereka ha ohesa’ỹijova’ekue ko aty rekopy. Ko arandukápe ojejuhúta Guana aty rembiasa, ipype oĩmbaite umi marandu oñembyatyva’ekue ary 2013 ha 2016 ryepýpe umi tapicha ikaraivémagui, ha’evahína umi tapicha oñongatupaitépevahekoha rekopy ha rembiasakue.

 

Karai Javier Viveros, PÑS sãmbyhyhára, Ypykuéra Ñe’ẽ Ñemyasãi ha Jekuaauka Mbohapehára Matias Medina ndive omoirũkuri ko tembiapo upe atýpegua. Oĩkuri avei karai Mario Samaja, ONU Coordinador Paraguaipegua, avei San Lázaro tavao mburuvichakuéra. Ko aty aja, oje’e oñemomba’eguasu ha oñemyasãiva’erãha Guaná Aty arandupy ha jepokuaa, ojehechakuaávo avei opaite tapicha oykekova’ekuépe ko tembiapo porãite oñemoañete hag̃ua.

 

Ko aranduka “GUANA MOMBE’UPY” tuichamba’e Ypykuéra Aty Río Apa-peguápe g̃uarã oipytyvõtahaguére hembiasakuéra oñeñongatu hag̃ua, oñeipytyvõ mbarete rehe avei umi oúvape oikuaa ha omomba’eguasu hag̃ua ohejáva ichupekuéra ijypykuéra.

 

Ko tembiporurã iporambajepéva oñeme’ẽ imoakãharakuéra Miguel Cuellar ha ambue tapicha upe atyguávape omba’apo kyre’ỹva’ekue avei ko aranduka apópe. Umi tapicha upepegua omomba’eguasu ha oaguyjeme’ẽ oñemba’apohaguére hembiasakue ojeikuaa ha oñemyasãi hag̃ua ha upéichante avei kóva rupive oñeñongatu katuíta hekopykuéra.

Skip to content