Skip to main content
Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra oykeko mbarete avei tembiapoguasu “Todos somos responsables”

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha mba’apoharakuéra oykeko mbarete avei tembiapoguasu “Todos somos responsables”

Tembiapoguasu “Todos somos responsables” ryepýpe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) mba’apoharakuéra oĩkuri aty Paraguáipe ojegueromandu’ahápe Día Nacional contra el Abuso y la Explotación Sexual de Niños y Adolescentes. Kóva oikókuri Instituto Desarrollo rógape, araapy 21 jasypo ramo, 10:00 aravo jave.

Ko atyhápe oñe’ẽkuri mba’apoharakuéra katupyry, umíva apytépe oĩ Prof. Mgter. Laura Maldonado ha Lic. Silvia Pérez, ha’ekuéra oñe’ẽ ha omyesakã heta mba’e mitã ha mitãrusu rekove ñangareko ha ñepytyvõrã.

Ko tembiapo oñembosako’iva’ekue omog̃uahẽ marandu iporãva ko mba’e rehegua, upéichante avei omokyre’ỹ temimoĩmby ha atyguakuéra oñomoirũ hag̃ua ko’ãva rehehápe, upéicha oñehenonde’a ha oñeipytyvõ hag̃ua ojehúramo mba’evai mitã ha mitãrusúre.

PÑS omoirũvo ko tembiapoguasu, Mitã, Mitãkuña ha Mitãrusu Motenondeha omyakãva ha oñemboguatáva oúvo tetã pukukue javeve, ohechauka oykeko mbareteha temimoĩmbyháicha oñeñangareko hag̃ua mitã ha mitãrusu rekove rehe.

 

PÑS omoirũkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã Caaguazú tavusúpe.

PÑS omoirũkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã Caaguazú tavusúpe.

 Araapy 21 jasypo, pyhareve jave, R.I 3 Corrales tavaópe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omoirũkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã, tetã rekuái omboguatáva oúvo. Ko mesa omyakã motenondehára Miguel Tadeo Rojas, Tetã Mburuvichavete Rembiapoita Ykekoha Moñondiveharaháicha. Karai Javier Viveros, PÑS sãmbyhyhára oykeko ko tembiapo porãite oikova’ekue R. I. 3 Corrales távape, Caaguazú tavusúpe opytáva, omoirũ chupe kuñakarai Celia Godoy, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ.

Omoirũ ha oykeko mbarete avei ko tembiapo karai Marcelo Soto, Caaguazú tavusu omotenondéva, hendive oĩkuri avei diputado Miguel del Puerto ha karai Víctor Raúl Nardelli, R. I. 3 Corrales tavao mburuvicha.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha oñopytyvõ mbarete oúvo táva rekuái ndive oñemba’apo hag̃ua Yhúme ñe’ẽnguéra ko’ẽrã rehe. Ko tembiapo ryepýpe oñemboheraguapy ñoñe’ẽme’ẽ ñopytyvõrã ha uperire oñeñepyrũtama oñeipytyvõ oku’e porã hag̃ua tavaópe Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda oñemoheñói ramoitéva.

Mesa Tekoaty Ñangarekorã rupive oñemba’apóta oñehenonde’a ha ojehapejoko hag̃ua tekomboriahu ha upeva’erã ojegueroikéta omba’apo hag̃ua avei tetãyguára umi táva hekomboriahuveha rérapegua. Ko tembiapo rupive, mayma tetãyguára ha tetã mba’apoharakuéra ojokupytýta omoñepyrũ hag̃ua tembiapoita oñembohovái hag̃ua tekoaty remikotevẽmby oñemopyendahápe ohóvo ko’ã mesa.

 

Kuatia’atã ñeme’ẽ mba’apoharakuérape

Kuatia’atã ñeme’ẽ mba’apoharakuérape

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omboguata oúvo Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha ndive opáichagua tembiapo tekoaty ñangarekorã ha umíva ryepýpe omoaranduve 15 mba’apohárape, Dirección General de Educación Permanente de Personas y Jóvenes-pegua, upépe omog̃uahẽ ichupekuéra mba’éichapa oñesãmbyhy ñe’ẽnguéra ha mba’éichapa avei ko’ãva ojeroike tekombo’e ryepýpe, Léi 4251/10 ñe’ẽnguéra reheguápe he’iháicha.

Ko aty oñeme’ẽhápe kuatia’atã umi oñemoaranduva’ekuépe oĩkuri karai Javier Viveros, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára ha moakãharapavẽ Celia Godoy. Ko tembiapo oñembopyahuhápe kuaapy ñe’ẽ rehegua oipytyvõ mbaretéta ojehekombo’e hag̃ua mokõive ñe’ẽ teépe taha’e mitãrusu, tapicha kakuaáva paraguaigua ha tetã ambueguápe, 18 ary oguerekóva guive, kóva oñemboguatáta 6 tavusúpe, ha ko’ãva rupive oñeg̃uahẽ ha oñeipytyvõta amo 2.000 ogaygua rupi.

 

PÑS oĩkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã ñemopyendahápe

PÑS oĩkuri Mesa Tekoaty Ñangarekorã ñemopyendahápe

 

Ko pyhareve, Ñemby tavaópe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) omoirũ ko aty tetã rekuái omboguatáva ha oñemopyendahápe Mesa Tekoaty Ñangarekorã, ko ñembyatypy oikókuri Ñembýpe.

 

Ko ára, Ñemby távape oñemopyenda ñepyrũ mesa oĩhaguépe karai Javier Viveros PÑS rérape. Karaiguasu PÑS sãmbyhyhára omomba’eguasueterei ko tembiapo oñemboguatáva mayma tetãyguára ñangareko ha ñepytyvõverã.

Ko mesa omyakã motenondehára Miguel Tadeo Rojas, Tetã Mburuvichavete Rembiapoita Ykekoha Moñondiveharaháicha ha omoirũ ichupe tavusuo ha tavaokuéra Central-pegua mburuvicha.

“Ore Sãmbyhyha rembiapo tee rupive, Tekoaty Ñangarekorã ryepýpe

ikatukuaa roipytyvõ ko’ã tembiapo roikuauka ha rohekombo’évo ñe’ẽ rehegua derécho oñemoañeteva’erã opaite tapichakuéra ojotopahápe”, he’i karai Javier Viveros

 

Ko apopyrã rupive oñemba’apóta oñehenonde’a ha ojehapejoko hag̃ua tekomboriahu ha upeva’erã ojegueroikéta omba’apo hag̃ua avei tetãyguára umi táva hekomboriahuveha rérapegua. Ko tembiapo rupive, mayma tetãyguára ha tetã mba’apoharakuéra ojokupytýta omoñepyrũ hag̃ua tembiapoita oñembohovái hag̃ua tekoaty remikotevẽmby oñemopyendahápe ohóvo ko’ã mesa.

Ojekuaaukáta Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua

Ojekuaaukáta Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ohechaukáta apopyrã AranduPy – Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua, 2024 rehegua. Ko apopyrã, peteĩhamegua, ko tenda omokyre’ỹse tembikuaareka pyahu ñe’ẽnguéra rehegua ha tojekuaauka kuaaita osẽva ichugui.

Ko tembiaporã ojekuaaukátavape, mayvavete oikekuaahápe ohepyme’ẽ’ỹre, oikótava ág̃a ararundy 22 jasypo oútavape, 10:00 aravo javéramo, Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyha Kotyguasúpe.

Ko Jehechakuaarãme ikatúta oñemog̃uahẽ tembiapo jehaipy ohesa’ỹijóva oimeraẽva Paraguái ñe’ẽnguéra teépe, taha’e (guarani ha castellano), umi 19 ypykuéra ñe’ẽ, tetã ambuegua ñe’ẽnguéra ñane retãmegua, térã lengua de señas Paraguaigua. Ko’ã tembikuaareka ojehaikuaa peteĩva Paraguái ñe’ẽnguéra teépe, taha’e guarani térã castellano-pe.

Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua oikuave’ẽta jopói G. 10.000.000 (pa sua guarani) ñemokyre’ỹrã, upéva ári avei kuatia’atã omomba’eguasúva hembiapo, jehechakuaa oñeme’ẽtava ag̃a 8 jasypateĩme, Paraguái Tembikuaarekaha Árape. Aty oiporavótava apytépe oĩta tapichakuéra iñarandu ha heraguasúva tembiapo ñe’ẽ rehegua apytépe.

Ñane ñe’ẽnguéra reko ha’e upe sa’ive ohapykuehóva umi tembikuaarekahára ñane retãmegua; upéicharamo jepe, ñane ñe’ẽnguéra rekove ha umi mba’e porãita heseguáva ha’e peteĩ tenda sa’i oñehesa’ỹijóva, ojehecharamo ha oñemomba’eguasúva ambue tetãre ymaite guive.

Tembiakuaareka ñe’ẽnguéra reko rehegua ojejapóramo hekópe porã oipytyvõta heñói hag̃ua ñepy’amongeta kuaapy pyahurãre ha, ko’ýte Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembiapo mombareteverã, ko’ãva rupive ikatúta oñembohape porãve ñe’ẽnguéra reko ha upéicha tojeikuaave derécho ojeguerekóva ñe’ẽnguéra rehegua, avei oñemombarete ha ojekuaaukáta ñane ñe’ẽnguéra rekotee rehegua.

Opaite oñekotevẽ ha ojejeruréva AranduPy – Tembikuaareka Ñe’ẽnguéra Rehegua Jeporavo Arypegua, 2024 rehegua, rejuhukuaáta ko tembiaporã ojekuaauka rire Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha (PÑS) ñanduti roguépe: www.spl.gov.py, ha umi jehaipy oñemog̃uahẽkuaáta ñanduti veve rupive (dgil@spl.gov.py), ojepysótava 8 jasypa 2024 peve.

 

Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ oikuauka oikotaha Tetãita Amandaje

Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ oikuauka oikotaha Tetãita Amandaje

Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ guive romog̃uahẽ opavavépe ñepepirũ Tetãita Amandaje rehegua, Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ombosako’íva. Pe Amandajépe oñeñe’ẽta Guarani ñe’ẽ ha arandupy rembiasakue, hekove ko’ag̃agua ha hekove renonderã rehe.

Ohoséva guive ko amandajépe ikatu oñemboheraguapy ñepyrũ ko link rupive:

http://forms.gle/95G7Wn6zETu8qP9F6

Ko amandajépe ojehóta arapokõi jave, poteĩ ára ñembyatypy pukukue (08: 00 aravo guive, 11:30 aravo peve) teatro municipal rógape, San Lorenzo távape opytáva.

《Ko Seminario Internacional ombosako’ivahína Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ohenoimbaite maymavete tapicha Paraguái ha ndaha’éivape oikuaasevéva guivépe iñe’ẽ rehegua, iñe’ẽ rembiasakue, iñe’ẽ arandupy, iñe’ẽ rekove ko’ag̃agua ha avei henonderã. Iko’ẽrã rehe ñañe’ẽramo ñañe’ẽñaína ifutúrore, upévare tuichaitereimba’e ha tekotevẽ ñande ñañembojapaite ág̃a pe 1 de junio teatro municipal San Lorenzo-peguápe ikatuhag̃uáicha las 8 de la mañana pyhareve guive, 11:30 peve jadesarrolla, jaguerokakuaa heta tema ikatuarãichagua ñanderesape’ave》He’ikuri karai Mauro Lugo, Guarani Ñe’ê Rerekuapavê Yta

Ko amandaje rehe ojehepyme’ẽta 50 mil guarani, opávo ko’ã ñembyatypy oñeme’ẽta peteĩ kuatia’atã hesegua.

Nahesakãporãiramo térã reñemomaranduseve ikatukuaa reike ñandutiveve guaranirerekua@gmail.com térã rehenói (0983) 822938-pe.

Canadá Embajada, Buenos Aires távapegua rógape, oñemboguatákuri peteĩ tembiapo ypykuéra rembiasa rehe oñeñe’ẽhápe

Canadá Embajada, Buenos Aires távapegua rógape, oñemboguatákuri peteĩ tembiapo ypykuéra rembiasa rehe oñeñe’ẽhápe

Canadá Embajada, Buenos Aires távapegua rógape, oñemboguatákuri peteĩ tembiapo ypykuéra rembiasa rehe oñeñe’ẽhápe. Upépe, sãmbyhyhára Javier Viveros oñe’ẽ Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembipota, rembihecha ha opaite mba’e ohupytýmava rehe, upéichante avei oñe’ẽ mba’e mba’épa hembiaporã oñangareko ha omoingove katui hag̃ua ñane retã ñe’ẽita ha arandupyeta.

 

Upe mesápe, PÑS sãmbyhyhára ndive oĩ avei María Carbonetti, Universidad de British Columbia rérape; Fabián Martínez Siccardi, omyakãva tembiapoita Literatura Indígena rehegua, Feria del Libro Buenos Aires-pe; avei Carolina Testa, red Inspirad@s Canadá-pegua ha Tiziano Cruz artísta indígena ikatupyrypajepéva.

 

Umi tapicha oĩva’ekue upépe omomba’eguasueterei ko tetã remimoĩmby rembiapo, omba’apo kyre’ỹva oúvo mokõive ñane ñe’ẽ tee ojeporujoja ha ojeporumeme hag̃ua, avei tembiapo oñemboguatáva ypykuéra ñe’ẽ Paraguaipegua oñeñongatu, oñemyasãi ha oñemombarete hag̃ua, ko’ýte umi oguepotáma ohóvo.

 

Ko ñembyatypy oipytyvõ avei oñeñemongeta hag̃ua ambue temimoĩmby tetã ambuepegua ndive, oguerohory ha omba’apóva avei ñe’ẽĩta oĩva umi ñe’ẽ indioamericano ryepýpe hekove mbarete ha katui hag̃ua.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omboguata tembikuaareka Ava Guarani aty rekohápe ñe’ẽ “ayvutee” ñeñangarekorã

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omboguata tembikuaareka Ava Guarani aty rekohápe ñe’ẽ “ayvutee” ñeñangarekorã

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ryepypegua, omboguata ñepyrũ umi aty moakãhara (líder) ha tapichakuéra Ñe’ẽkuaápe iñarandúva ñepytyvõme peteĩ apopyrã ñe’ẽ rekove ojehapereka hag̃ua.

Ko apopyrã oñemboguata mba’eporandu rupive, kóicha oñembyaty hag̃ua marandu oñehesa’ỹijo hag̃uáicha ypykuéra rekoha San Juan ha Yvy Apy Katu Potrerito-pegua, aty Ava Guarani reheguápe, ojeikuaa hag̃ua mba’eichaitépa ojejuhu iñe’ẽ tee ojeikuaáva “ayvuteéramo”

Ko’ã atygua oiko Ybyrarobana distrito-pe, Canindeyú tavusuópe, iñe’ẽnguéra tee ha’éva Ava Guarani.

Ko tembiapo rupive ojehapereka ha oñehesa’ỹijo pypukúta mba’éichapa oikove ko ñe’ẽ ko’ã atýpe, ojehaperekávo mba’éichapa ojeporu, mba’épa omombarete térã omokangykuaa ichupe, avei mba’e mba’épa ohasa oúvo ha mba’épa oikotevẽ ko’ág̃aramo imbareteve hag̃ua.

UNA oikuave’ẽ Maestría en Lenguaje, Bilingüismo e Interculturalidad rehegua

UNA oikuave’ẽ Maestría en Lenguaje, Bilingüismo e Interculturalidad rehegua

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive (PÑS) romomba’eguasu ha romog̃uahẽ avei ko marandu mbo’epyrã Maestría en Lenguaje, Bilingüismo e Interculturalidad rehegua, Instituto Superior de Lenguas (ISL) Facultad de Filosofía-pegua, Universidad Nacional de Asunción (FF-UNA) ryepypegua oikuave’ẽva. Mayma tapicha oñemoaranduséva ikatúma oñemboheraguapy ñepyrũ oikévo ko link-pe: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDRvBPGQTye0XwWZbgALAZm6XIE06M5pQHoJiJvy56QiKqOA/viewform.

Ko mbo’esyryvusu oñemboguatáta virtual tembiporupyahu rupive, arapokõi jave (9:00 aravo guive 10:40 aravo peve) ha ikatúta oñemoarandu umi temimbo’e omohu’ãmava’ekue mbo’epy taha’e ñe’ẽnguéra, ñe’ẽ mokõiha ha pytagua ñe’ẽ rehegua, avei ñe’ẽkõi, ciencia de la educación, lingüística aplicada térã ambue mbo’epy hesegua ha avei oikekuaa mbo’eharakuéra ñe’ẽmegua.

Emba’eporanduse térã nahesakãiramo ndéve peteĩ mba’e ko maestría rehegua, ikatu rehai ñanduti veve isl-info@fil.una.py, térã rehenói (0971) 165-990-pe.

 

PÑS oĩkuri mesa temimoĩmby’aty omba’apohápe tetã arandupy moakãrapu’ãrã.

PÑS oĩkuri mesa temimoĩmby’aty omba’apohápe tetã arandupy moakãrapu’ãrã.

Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãharapavẽ, kuñakarai Celia Godoy, oĩkuri mesa temimoĩmby’aty reheguápe, Tetã Arandupy Sãmbyhyha omotenondéva.

Ko tembiapo oñemboguatákuri pyharevéramo, arapo 9 jasypo jave, Archivo Nacional de Asunción rógape.

Ko tembiapo aja ojeikuaauka umi tembiapo oipytyvõva tetã arandupy moakãrapu’ãrã, tetã remimoĩmbykuéra omboguatámava oúvo umi táva ojeiporavopyrévape.

Ko mesa oñembyatyhápe heta tetã remimoĩmby oñemoñepyrũ ikatuhag̃uáicha oñemba’apo mbarete oñemoheñói hag̃ua aponde’a tavakuéra arandupy ha rekotee ojehapykueho hag̃ua, kóva oñemboguatáta 22 tavaháre, tetã rekuái oiporavóva oñemba’apo hag̃ua.

 

Skip to content