Skip to main content
Mburuvichavete omoneĩ mboajerãpy mokõivéva Paraguái ñe’ẽtee omboguatátava Aranduka léi

Mburuvichavete omoneĩ mboajerãpy mokõivéva Paraguái ñe’ẽtee omboguatátava Aranduka léi

Oñemomba’évo ñe’ẽita ha Paraguái arandupy, mburuvichavete Santiago Peña omoneĩ mokõivéva Paraguái ñe’ẽteépe mboajerãpy omboguatátava léi 7140/2023.

Léi 7140 rupive, Estado guive oñemoañetejey umi programa omoĩva umi aranduka mitã ha mitãrusu pópe omoñe’ẽ hag̃ua hikuái, taha’era’e guarani, español ha ambueve ñe’ẽ. Upéicha Estado guive oñemomba’e ñe’ẽita ha Paraguái arandupy.

Mburuvichavete Twitter-pe he’i: «Fortalecemos el hábito de la lectura en el país. Promulgué el decreto que reglamenta la Ley de Fomento de la Lectura y del Libro, promoviendo el acceso universal a la lectura y al conocimiento, con políticas inclusivas y responsabilidades claras para las autoridades en los procesos educativos. Un Paraguay que lee más es un Paraguay que va hacia adelante».

Tetã rekuaigua guive oñemoañetese umi biblioteca pública, maymavévape ikatu og̃uahẽ ha omoñe’ẽ umi periódico, aranduka, novela umíva, ha hetave mba’e. Oñemba’apota raẽtava umi región oĩva tapicha oikotevẽvéva. Umi biblioteca-pe ojeiporutahína tembiporu pyahu, ojehupyty opavavetévape. Upéichante avei, ojejuguáta aranduka pyahu, umi ojehaíva ñane retãme ha ambue tetãmegua avei.

Sãmbyhyha Javier Viveros katu he’i: «Para la elaboración de la Ley del Libro se tuvo muy en cuenta la inclusión lingüística y, en ese sentido, destacamos el hecho de que el decreto reglamentario haya sido promulgado en ambas lenguas oficiales. El gobierno demuestra de esta manera su compromiso hacia la lengua predominante entre la población paraguaya, que continúa su avance en el ámbito oficial. No olvidemos que tenemos un Estado bilingüe y pluricultural. Este decreto firmado por el presidente representa un significativo avance hacia la valorización de nuestro más preciado patrimonio cultural, aquel que nos brinda un reconocimiento internacional sin igual: nuestro idioma guaraní».

Ha upéicha, tavusu ha tavao ndive oñemba’apóta, og̃uahẽ hag̃ua opa hendápe Paraguái ryepýpe, kuaapy ha arandukami. Oñemoĩva’erã pirapire umi temimoĩmbýpe, omboguatávo ko tembiapo. Oñemyasãiva’erã arandupy ha kuaapy opaha rupi, oñemombaretévo Paraguái rekotee.

Heta tapicha’aty ohecharamo ko tembiapo oñemboguatáva, omomba’éva aranduka ñemoñe’ẽ ha omyasãitava Paraguái ñe’ẽita.

Estado guive oñemba’apo kyre’ỹta oñemyasãi ha imbarete hag̃ua guarani ñe’ẽ, ha’evahína Paraguái rekotee. Upe miẽvéma avei guarani imbaretevéta tetãita apytépe.

Ojehechakuaa umi <em>español</em> ñe’ẽ rayhuhárape

Ojehechakuaa umi español ñe’ẽ rayhuhárape

Oñemomorãvo «Español Ñe’ẽ Ára», Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive ojehechakuaa umi tapicha ha temimoĩmby omba’apóva español ñe’ẽ rehe.

Ko tembiapo oñembosako’íkuri Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyha kotyguasúpe, ko 23 jasyrundýpe, 10:00 aravo guive.

Ojehechakuaávaniko omba’apo kyre’ỹ español ñe’ẽ rehe, taha’e ombo’évo térã omyasãivo yvytu pepo rehe. Upéicha oikuaauka ko ñe’ẽ reko, hembiasa ha arandupy oikóva hese.

Tapicha ojehechakuaavahína: karai José Moreno Antonio Rufinelli, karai Bernardo Neri Farina, kuñakarai Fides Isabel Gauto Marecos, kuñakarai Tilda Noemí Gil, kuñakarai Norma Elizabeth Silvia de Cáceres, kuñakarai Susana Trinidad, karai Iván González, kuñakarai Celeste Fleitas Guirland ha karai Julio César Meaurio Leiva.

Umi temimoĩmby katuhína: Instituto Superior de Lenguas (Facultad de Filosofía) ha Instituto Técnico Superior de Estudios Culturales y Lingüísticos Yvy Marãe’ỹ.

<em>Español</em> Ñe’ẽ ñemomorã ha hayhuhára Paraguáipe Jehechakuaa

Español Ñe’ẽ ñemomorã ha hayhuhára Paraguáipe Jehechakuaa

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ombosako’ihína «Acto de conmemoración y reconocimiento a promotores de la lengua española en Paraguay».

Ko tembiapo oñemboguatáta ko araapy 23 jasyrundýpe, 10:00 aravo guive, Tetã Ñoa’ãngatu Sãmbyhyha kotyguasúpe, oĩva Eusebio Ayala Km 4 ½-pe.

«Español Ñe’ẽ Ára» ñemomorã oñembosako’i, ojehechaukávo ko ñe’ẽ rembiasa Paraguái ñe’ẽteéramo, arandupy oñemohendáva hyepýpe ha ojeporúvo ñe’ẽita apytépe.

Upéichaniko, pe árape ojehecharamóta mayma tapicha ha temimoĩmby omba’apóva ko ñe’ẽ rehe, Paraguái tuichakue javeve.

Ko tembiapo oipytyvõ Orquesta Sinfónica Nacional del Paraguay.

Amérika Ypykuéra Ára jegueromandu’a

Amérika Ypykuéra Ára jegueromandu’a

Ko árape, 19 jasyrundýpe, ojegueromandu’a Amérika Ypykuéra Ára. Kóvaniko, ojehecharamóvo Primer Congreso Indigenista Interamericano, oñembosako’iva’ekue México-pe, amo 1940.

Upéva rupi, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omomorã ko ára, ogueromandu’áva ypykuéra reko tee, hembiasakue ha iñarandupyre.

Amérika Ypykuéra Árape iporãne tekoatýpe, karai, kuñakarai, mitã ha mitãkuaáva oikuaave ypykuéra reko tee, mba’éichapa oiko hikuái ha máva máva umi derécho oguerekóva ñande rapichakuéra.

Ko árape, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha guive romba’apojoaitéta taimbarete ha toiko porãve hag̃ua umi ypykuéra ñe’ẽ.

Oñeñe’ẽme’ẽ <em>Letra Paraguay</em> ndive

Oñeñe’ẽme’ẽ Letra Paraguay ndive

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára kotýpe oñemoneĩ ñoñe’ẽme’ẽ jekupytyrã Letra Paraguay ndive.

Arapo, 18 jasyrundýpe, sãmbyhyhára Javier Viveros ha Letra Paraguay mburuvicha, José Oviedo, omoneĩ joajurã.

Letra Paraguay niko temimoĩmby ndohekáiva viru, heñoiva’ekue ary 2001-me. Omba’apo hikuái oipytyvõvo indígena-pe. Umi comunidad apytépe oĩma: Aché, Ñandéva ha Toba Maskoy pegua.

Ñoñe’ẽme’ẽ rupive mokõivéva temimoĩmby oñopytyvõ ha oñomoirũta, oñemyasãi ha oñemombarete hag̃ua ñe’ẽita, ha oñemomba’egusu hag̃ua Paraguái ypykuéra ñe’ẽ. Upéichante avei, oñemba’apo oñemoneĩ ha oñembokuatia mbohapygua ñe’ẽ ñe’ẽryru: aché, castellano ha guarani.

Oñembosako’íma mbo’epy mokõiha PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Oñembosako’íma mbo’epy mokõiha PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Ko araapy 16 jasyrundýpe, oñembosako’íkuri mbo’epy peteĩha, ñañe’ẽ ha jahai hag̃ua guarani ñe’ẽme.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive oñemyasãi tembiapo, ha 3800 raha tapicha oma’ẽ ha ojapysaka mbo’epy rehe. Avei, amo 70 tapicha oipepirũ hapichakuéra ojesareko hag̃ua ko tembiapo rehe.

Umi tapicha oĩvakuri mbo’epýpe oikuaauka avei hemiandu, ojehai amo 200 comentario ha oĩ 390 rección.

Ko araapy 23 jasyrundýpe, 14:00 aravo jave, oñembosako’íta mbo’epyrã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive.

Oñeñe’ẽme’ẽ <em>Central</em> Tavusuo <em>Junta Departamental</em> ndive

Oñeñe’ẽme’ẽ Central Tavusuo Junta Departamental ndive

Central Tavusuo Junta Departamental kotýpe oñemoneĩ ñoñe’ẽme’ẽ jekupytyrã Tavusuo Junta Departamental ndive.

Arakõi, 15 jasyrundýpe, Javier Viveros, sãmbyhyhára, ha Central Tavusuo Junta Departamental mburuvicha, Cristhian Bernal, omoneĩ tembiapo joajurã.

Ko ñoñe’ẽme’ẽ rupive mokõivéva temimoĩmby oñopytyvõ ha oñomoirũta omboguatapotávo tembiapoita, aponde’a apopyrãnguéra, ikatukuaáva ou porã mokõive temimoĩmbýpe ha ojejapótava peteĩteĩ rembiapo tee ha hekoguata ryepýpe.

Oñembosako’íta amandaje ñe’ẽasa rehegua

Oñembosako’íta amandaje ñe’ẽasa rehegua

Ko 12 ha 19 jasyrundýpe oñembosako’íta amandaje hérava «Tendencias y desafíos de la traducción», omyakãva Asociación de Traductores e Intérpretes del Paraguay — Paraguái Ñe’ẽasahára Aty.

Amandaje oñemboguatáta Internet rupive, 18:30 aravo guive 19:30 aravo peve. Ohechaséva, oma’ẽkuaáta ñanduti rogue https://meet.google.com/mbq-uweo-xjn.

Sãmbyhyhára Javier Viveros omomaiteíta ha oñe’ẽta mbykymi ko tembiapo oñembosako’íva rehe.

Oipytyvõta ko amandaje, tembikuaapavẽhára Rosa Luna García. Ha’ehína ñe’ẽasahára  omyakãva Instituto de Terminología Ricardo Palma, Perú retãme. Kuñakarai Luna oñe’ẽta «La imagen del traductor del siglo XXI» rehe.

Upéicha avei, oipytyvõta mbo’erekokuaahára Ladislaa Alcaraz de Silvero. Ha’ékuri Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára, mbo’ehára   ha ikatupyrýva lingüística aplicada kuaapyrépe. Kuñakarai Alcaraz oñe’ẽta «Lengua guaraní y la traducción especializada (jurídica, científica y económica)» rehe.

Umi tapicha oipota kuatia’atã amandaje rehegua ohesakutukuaa ko’ápe: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfDzg56zEYvJAUnPCKuAyyshkobsCyZzzOu6Stl9QrVeOAaTg/viewform.

Oñepyrũma PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Oñepyrũma PÑS guarani ñe’ẽ mbo’esyry

Ko araapy 09 jasyrundýpe, oñembosako’íkuri mbo’epy peteĩha, ñañe’ẽ ha jahai hag̃ua guarani ñe’ẽme.

Sãmbyhyhára Javier Viveros omoñepyrũvo oñe’ẽ mbykymi ha omomba’e ãichagua tembiapo, omombaretevéva Paraguái ñe’ẽkõi.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive oñemyasãi tembiapo, ha 3500 raha tapicha oma’ẽ ha ojapysaka mbo’epy rehe. Avei, amo 60 tapicha oipepirũ hapichakuéra ojesareko hag̃ua ko tembiapo rehe.

Umi tapicha oĩvakuri mbo’epýpe oikuaauka avei hemiandu, ojehai amo 300 comentario ha oĩ 370 rección.

Ko araapy 16 jasyrundýpe, 14:00 aravo jave, oñembosako’íta mbo’epyrã, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive.

PÑS ha <em>Centro de Relevo</em> oñomongeta <em>lengua de señas</em> rehe

PÑS ha Centro de Relevo oñomongeta lengua de señas rehe

Ko arakõi 08 jasyrundýpe, PÑS ha Centro de Relevo, mokõivéva tetã remimoĩmby rerapeguáva, oñomongeta tembiapo oñemboguatámava lengua de señas rehe.

Ñomongetápe oje’e tetã temimoĩmbýpe oñeikotevẽha ñe’ẽrechaukahára; oñemandu’a avei signario rehe, lengua de señas ñe’ẽryru vaicha.

Signario niko tembiapo oñembosako’ívakuri Centro de Relevo, Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha; ha Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha.

Skip to content