Skip to main content
Sãmbyhyhára Javier Viveros rendápe ou <em>Letra Paraguay</em> peguakuéra

Sãmbyhyhára Javier Viveros rendápe ou Letra Paraguay peguakuéra

Ko araapy 26 jasyapýpe, PÑS sãmbyhyhára, Javier Viveros, rendápe og̃uahẽ Letra Paraguay peguakuéra tapicha.

Péva pe temimoĩmby rérape oúkuri: umi moakãhára José Oviedo ha Paula González; avei ou apopyrã moñondivehára, Júnior Guerrero.

Ha’ekuéra oñe’ẽ hembiapo rehe, ombosako’íva oúvo hikuái 2001 guive, ypykuéra ñe’ẽ rehehápe.

Sãmbyhyhára Javier Viveros omomba’eguasu tembiapo omboguatáva mayma tapicha ijeheguíva. Avei, he’i ikatuha oñoñe’ẽme’ẽ temimoĩmbykuéra oñemba’apo hag̃ua ñe’ẽryru ha ñe’ẽtekuaa rehe, umi ypykuéra ñe’ẽme g̃uarã.

Letra Paraguay niko temimoĩmby ndohekáiva viru, heñoiva’ekue ary 2001-me. Omba’apo hikuái oipytyvõvo indígena-pe. Umi comunidad apytépe oĩma: Aché, Ñandéva ha Toba Maskoy pegua.

Heta mba’e porã osẽ amandaje guarani ñe’ẽ tetãitápe reheguágui

Heta mba’e porã osẽ amandaje guarani ñe’ẽ tetãitápe reheguágui

Ko arapoteĩme 22 jasyapýpe, oñembosako’íkuri «Seminario i nternacional sobre la actualidad de la lengua guaraní en la región: Taimbareteve guarani ayvu ha jehaipy ñane retã ha tetã ambuépe».

Ko tembiapo omboguata Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ndive, ha oipytyvõ avei Asociación de Universidades Grupo Montevideo (AUGM), guarani mbo’esyry.

Oñe’ẽkuri pe árape tapicha Paraguaigua ha ambue tetãmegua, ikatupyrýva ñe’ẽnguérape. Umíva apytépe oĩkuri: Mauro Lugo, Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ yta; Susy Delgado, terekuára papapýva, guarani ha castellano haihára; Fermín Bayanda Robles, Instituto de Lengua y Cultura Guaraní moakãhára, Bolivia-gua.

Oikuaauka avei hemiandu: Elías Caurey, sociólogo, antropólogo ha ñe’ẽpapára Bolivia-gua; Carolina Gandulfo, mbo’ekuaahára ha Universidad Nacional del Nordeste – Argentina rerapeguáva AUGM-pe; Carmen Curbelo, mbo’ekuaahára ha Universidad de la República – Uruguay rerapeguáva AUGM-pe; ha Vítor Schneider, Universidad Federal de Santa María – Brasil  rerapeguáva AUGM-pe.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha Facebook rupive oñemyasãi tembiapo, ha 100 raha tapicha oma’ẽ ha ojapysaka amandaje rehe. Avei, amo 120 tapicha oipepirũ hapichakuéra ojesareko hag̃ua ko tembiapo rehe.

Umi tapicha oĩvakuri amandajépe oikuaauka avei hemiandu, ojehai 200 comentario ha oĩ 336 rección.

Ko amandajépe oñemombe’u guarani reko ag̃aguáva Argentina, Brasil, Paraguay ha Uruguay retãme; mba’éichapa oñehekombo’e mbo’ehaovusúpe ha ñe’ẽasa rehegua.

PÑS sãmbyhyhára, Javier Viveros, he’íkuri guarani ñe’ẽniko isỹi, imbarete ha oñeñe’ẽva heta tetãme; he’i avei iporãva’erãha vokoiete ambue amandaje peichagua oñembosako’i jey.

Omoñepyrũ <em>consulta libre, previa e informada Sanapaná</em> ndive oñehesa’ỹijo hag̃ua mba’éichapa oiko iñe’ẽ

Omoñepyrũ consulta libre, previa e informada Sanapaná ndive oñehesa’ỹijo hag̃ua mba’éichapa oiko iñe’ẽ

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omombaretevévo Sanapaná ñe’ẽ, ohesa’ỹijova’erã mba’éichapa oiko ha oguata ñe’ẽ, upevarã omoñepyrũ raẽ consulta libre, previa e informada umi mburuvicha comunidad Complejo Laguna Pato ha Nueva Promesa-gua.

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãhapavẽ mba’apoharakuéra oho oñemongetávo Sanapaná ndive, upe ararundy 20 jasyapy guive, mbohapy ára pukukuépe.

Umi comunidadPinasco-pe, Presidente Hayes tavusúpe. Ojehókuri: Las Palmeras, La India, Paisa Tenpela, Lolaico’i, Lolaico Guasu, Laguna Pato, Salado ha Quebracho Blanco, Complejo Laguna Pato-pegua. Avei umi oĩva Nueva Promesa-pe ha’éva: Aldeas 1, 2, 3, 4, 5 ha 6.

Oipytyvõ ko tembiapo kóva karai Javier Encina, Organización de Comunidades Unidas del Pueblo Nenhlet (OCUN) moakãhára.

Kóva oiko aja, oñemog̃uahẽma mokõi computadora. Ko’ãva rupive oñembokuatia hag̃ua ñe’ẽnguéra ojeporúva gueteri.

Oñemoneĩramo chupe, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ohesa’ỹijóta mba’éichapa oiko ha oguata Sanapaná ñe’ẽ. Ha’ekuéra oñemboheróva Nenhlet.

Sanapaná ñe’ẽniko ikangy ha ikatúva ogue noñemba’apóiramo hese.

Oñekuaara’ã Guarani ñe’ẽ katupyrykue umi tapicha omba’aposéva Paraguái Arapyregua Ñangarekohápe

Oñekuaara’ã Guarani ñe’ẽ katupyrykue umi tapicha omba’aposéva Paraguái Arapyregua Ñangarekohápe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omoĩkuri mba’apohararã jeporavo, omboguata oúvo Paraguái Arapyregua Ñangarekoha.

Ko araapy 19 jasyapýpe, Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ mba’apohára ohesa’ỹijo mba’eichaitépa ikatupyry guarani ñe’ẽme umi 13 tembijokuairã.

Ko ñe’ẽ katupyrykue ñeha’ã kóva oñembosako’i he’iháicha léi 4251.

Tetãnguéra Amandaje Oñe’ẽtava Mba’éichapa oĩ ko’ág̃a Guarani Ñe’ẽ ko región ryepýpe

Tetãnguéra Amandaje Oñe’ẽtava Mba’éichapa oĩ ko’ág̃a Guarani Ñe’ẽ ko región ryepýpe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhya ha Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ,  oñemoĩvo ijykerekuéra Guarani Mbo’epy Montevideo (AUGM) Mbo’ehaovusu atypegua, ombosako’i ha oipepirũ oñeime hag̃ua «TETÃNGUÉRA AMANDAJE OÑE’ẼTAVA MBA’ÉICHAPA OĨ KO’ÁG̃A GUARANI ÑE’Ẽ KO REGIÓN RYEPÝPE» “Taimbareteve guarani ayvu ha jehaipy ñane retã ha tetã  ambuépe”, tove upéichape tojeikuaa mba’éichapa ojeporu, oñemoherakuã ha oñemombarete guarani ñe’ẽ ko región-pe.

Ko tetã’aty rembiapo guasu, ndojehepyme’ẽmo’ãiva mboyvete, oikotahína arapoteĩ 22 jasyapýramo, 9 aravo jave, yvytu pepóre rupive, ojehechaukátava SPL Facebook rupive: https://www.facebook.com/splparaguay

Ko tembiapo kakuaaite ñe’ẽnguéra reheguápeniko oñe’ẽme’ẽma oĩtaha heta tapicha arandu, umíva apytépe Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ ha Guarani Mbo’epy AUGM-peguakuéra.

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyha, Paraguái Estado reraitépe, ombohape ojojuhu potávo umi tapicha oñemoarandu katuíva avañe’ẽ, tove upéichape toñemoherakuã mba’eporãita oguerekóva ijehe Ko Paraguái ha MERCOSUR ñe’ẽtee peteĩva

PÑS Sãmbyhyhára oimékuri Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Atýpe

PÑS Sãmbyhyhára oimékuri Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Atýpe

Sãmbyhyhára Javier Viveros omoirũkuri Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Aty, oñepyrũma ombosako’i hembiapo ko ary pukukuépe g̃uarã.

Kuñakarai Adriana Ortiz, Tetã Arandupy Sãmbyhyhára, omyakã mburuvichakuéra ñomongeta ha oñembosako’íkuri ko araapy 19 jasyapýpe.

Tembiapo ryepýpe, oñemombe’u mba’eichaitépa umi expresión cultural omoañete Paraguái reko. Upéichante avei, oñeñe’ẽ oñemboguatatamaha UNESCO renondépe ñanduti ha ñai’ũpo oiko hag̃ua patrimonio cultural yvy ápe ári.

Sãmbyhyhára Viveros omboaguara tembiapo oñembosako’ítava Paraguái arandupy rehe ha oñe’ẽ avei umi mba’e oñemboguatava’erã ñe’ẽnguéra ha ñe’ẽita rehe ani ogue.

Opaite Teko Arandupy Ojehecha’ỹva Ñangarekorã Aty niko omyakã Tetã Arandupy Sãmbyhyha. Ko aty ryepýpe oĩ avei: Tetãnguéra Ndive Jokupytyrã Motenondeha; Tekombo’e ha Tembikuaa Motenondeha; Tembiporu Marandu ha Iñemoasãirã Motenondeha; Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha; Tetãygua Apytu’ũroky Mba’etee Moakãha; Paraguái Rembiapojegua Remimoĩmby ha Tetãpy Jehechauka Sãmbyhyha.

 

PÑS Sãmbyhyhára oñemongeta Paraguay TV-pe

PÑS Sãmbyhyhára oñemongeta Paraguay TV-pe

Paraguay TV-pe Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyhára oñe’ẽkuri ypykuéra ñe’ẽryru rehe oĩmava PÑS ñandutiroguépe ha tembiapo oñemboguatáva iñe’ẽnguéra ndive.

Sãmbyhyhára Viveros omomba’eguasu tembiapo ojehypytývama, oñemyasãi ha oñemoingove Paraguái ñe’ẽita.

Ñemongetápe, sãmbyhyhára Viveros ojesareko mokõi mba’e rehe: umi ñe’ẽ oguepotávama, oguerekóvama ñe’ẽryru ojehechakuaáva ñandutiroguépe; ha ypykuéra ndive jeykekorã.

Umi ñe’ẽryru rehe katu, sãmbyhyhára omombe’u máva mávapa umi ñe’ẽ ikatúmava ojejesareko PÑS ñandutiroguépe. Ko tembiapohína omoingovese ñe’ẽ oguepotáva ha oipepirũ maymávape oiporu hag̃ua umi ñe’ẽ.

Upéichante avei, oñe’ẽ Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha rembiapo oñembosako’íva ypykuéra rehe.

Paraguay TV rupive sãmbyhyhára Viveros omyasãi umi Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha apopyre ñe’ẽnguéra rehegua ha mba’éichapa Estado ombosako’i oúvo tembiapo Paraguái ñe’ẽita rehe.

Oñembohape Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda rembiaporã

Oñembohape Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda rembiaporã

Ko arapo 14 jasyapýpe, sãmbyhyhára Javier Viveros oĩkuri ñomongetáme hérava: «Encuentro informativo con representantes de las Unidades de Asuntos Lingüísticos del Poder Ejecutivo».

Kóva ko tembiapo oñembosako’ikuri kotyguasúpe, Consejo Nacional de Deportes mba’éva. Oimékuri mboguataharakuéra Ñe’ẽnguéra Ñembohape Rendagua.

Ko ñombyaty omboguatákuri Ñe’ẽnguéra Rape’apo Moakãhapavẽ. Celia Godoy, moakãharapavẽ, he’i oñeikotevẽha oñemba’apo ñomoirũme oñemboguatávo tetã kuave’ẽmby, oñeñangareko hag̃ua avei ñe’ẽita rehe.

Oñemombe’u avei mba’éichapa oñemba’apóta Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha ndive, oñembosako’ívo tembiaporãita ko ary 2024 pukukuépe.

Ñe’ẽnguéra Ñembohape Renda niko umi tetã remimoĩmby tenda omboguatava’erã léi 4251 he’íva.

 

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omyasãi ñe’ẽryrukuéra iñandutiroguépe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omyasãi ñe’ẽryrukuéra iñandutiroguépe

Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omba’apo mbarete oúvo oñangareko ha omyasãi hag̃ua ñane retã ñe’ẽita. Iñandutirogue rupive, omoĩ tekoaty pópe heta ñe’ẽryru ojehechakuaáva internet rupive.

Ko’ã ñe’eryru oñemyasãiva tuicha oipytyvõta oñemoingove puku hag̃ua tetã ñe’ẽnguéra, hekove resãi ha imbarete hag̃ua tekoatýpe ko era digital-pe.

Ko tembiapo rupive, Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omboaje tembiporu ojeporukuaáva ojekuaauka ha oñemoingove ñe’ẽnguéra. Maymáva omomba’ekuaáta ñe’ẽryru, taha’e ñe’ẽhára, temimbo’e, tembikuaahára, ha ambue tapicha oma’ẽseve Paraguái ñe’ẽita reko.

Ypykuéra Ñe’ẽ Ñeñongatu ha Ñemyasãi Moakãharapavẽ, Carmen Rossana Bogado de Orué, he’i: «Es un paso muy importante en la línea de la promoción y difusión de las lenguas».

Ñe’ẽryru digital hína mba’e pyahu ikatúva ojeiporu Internet rupi, ha péva reheve oñemyasãive ñe’ẽnguéra.

à ñe’ẽryru digital ojehupyty karai Gundolf Nieburh ñepytyvõ reheve; oñemba’apo oĩ hag̃ua programa Android-pe g̃uarã avei, ikatúva ojeiporu celular térã tablet-pe.

Moisés Olmedo, Tembiporu Pyahu Ha Maranduasãi Moakãhára, omombe’u: «Este recurso es muy importante a nivel tecnológico ya que esta herramienta aplica para páginas web y actualmente para dispositivos móviles con sistema operativo Android. Una modalidad de contar con el diccionario virtualmente en el bolsillo».

Ko tembiapo oñemboguatáva reheve Paraguái Ñe’ẽnguéra Sãmbyhyha omomba’eguasu ñe’ẽita ñane retãmegua, ha ohechauka hembiapo oñemombarete hãgua ñe’ẽnguéra, opavave ha opa árape g̃uarã.

Umi ñe’ẽryru apytépe, jatopakuaáta Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ mba’éva, taha’e web jajesareko hag̃ua térã jaguereko hag̃ua ñane celular-pe. Guarani ñe’ẽ niko pe ñe’ẽ ojeporuvéva Paraguáipe.

Manjui ha Guana ñe’ẽryrũ jajuhúta. Ã mokõi ñe’ẽhína oĩ ñe’ẽnguéra oguepotámava apytépe.

Upéichante avei, oĩ nivacle ñe’ẽryru; ikatútava jaiporu ñandutiroguépe: Diccionario nivaclé, Diccionario nivaclé abreviado; ha programa-ramo celular-pe g̃uarã: Léxico nivaclé.

Boquerón ha Alto Paraguay tavusúpe oiko ayoreo-kuéra. Iñe’ẽ avei jajesarekokuaáta ñandutiroguépe.

Ñe’ẽryru trilingüe ikatúta jaiporu avei, Toba Qom, castellano ha guarani ñe’ẽ. Kóva ko ñe’ẽryru rupive jahecháta mba’éichapa ñane rapichakuéra oma’ẽ ha omomba’e yvy ápe jeiko. Celular-pe avei jaguerekokuaáta.

Ko’ã ñe’ẽryru rupive oñemoañete democratización ha ojekuaauka Paraguái ñe’ẽita.

Ejesarekokuaa ã ñe’ẽryrukuéra ko’ápe https://spl.gov.py/neeryrukuera/

 

Skip to content